Cijene u Hrvatskoj rastu i trenutno su na 71 posto prosjeka Europske unije, dok smo prije samo tri godine bili na 65 posto, objavio je portal Poslovni.hr.
Zanimljiv podatak je i da smo u prva dva tjedna prosinca potrošili 5,7 posto više nego lani, ali na istom odnosno čak neznato manjem broju računa. Mjesec u kojem se najviše troši tako će sigurno oboriti lanjski rekord od 3,2 milijarde eura potrošene na razne robe i usluge.
Poslovni.hr prenosi kako je prema podacima o prometima prijavljenim u sustavu fiskalizacije u prvih 16 dana ovog mjeseca kroz fiskalne blagajne prošlo više od dvije milijarde eura prometa ili stotinjak milijuna više nego u istom razdoblju lani, što znači da bi rekord do Nove godine mogao biti oboren za oko 150 milijuna eura.
Hrana sve skuplja
Ona je prema najnovijem indeksu potrošačkih cijena u studenome u prosjeku bila 4,3 posto skuplja nego u istom mjesecu prošle godine, što je osjetno više od ukupne stope inflacije od 2,8 posto.
Ističemo u prosjeku, jer je cijena niza proizvoda zabilježila dvoznamenkast rast. Primjerice, kakao je skuplji za 40 posto, čokolada 27 posto te kava i čaj s godišnjim rastom cijene od oko 12 posto. Od 12 do 20 posto skuplja je i janjetina, vina te maslinovo ulje.
Lista proizvoda koji su pojeftinili prilično je kraća. Tu su krumpir s 10 posto nižom cijenom i šećer koji je jeftiniji oko 9 posto.
Bližimo se Europi… po cijenama
Portal Poslovni.hr pored podsjeća da je Hrvatska razinom BDP-a stigla na 78 posto prosjeka Unije, no istodobno ponešto drugačiju sliku nudi Eurostatov usporedni pregled stvarne individualne potrošnje (SIP) prema standardu kupovne moći.
SIP se sastoji se od dobara i usluga koje su kućanstva stvarno potrošila i obično se smatra pokazateljem materijalnog blagostanja kućanstava, a prema tom pokazatelju Hrvatska je u razdoblju 2021.-2023. napredovala skromno: sa 74 na 76 posto prosjeka EU. To se u dobroj mjeri može pripisati upravo cijenama.
Prema Eurostatu, njihova razina je u navedene tri godine u Hrvatskoj porasla sa 65,2 na 71,2 posto prosjeka Unije. Konvergenciju cijena za šest postotnih bodova (ili više) među desetak zemalja iz skupine Nove Europe uglavnom bilježe one koje su izravnije izložene ratnim sukobima u Ukrajini, dok su npr. u Sloveniji, Slovačkoj, Bugarskoj, Rumunjskoj relativno porasle manje nego kod nas. Dio ekonomista relativni rast cijena u znatnoj mjeri pripisuje priči o euru, iako se u službenim tumačenjima uglavnom tvrdi drukčije, navodi Poslovni.hr.
