Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane, vrijednost poljoprivredne proizvodnje se smanjuje, a potrošači trpe posljedice uvoza poljoprivrednih viškova i visokih maloprodajnih cijena.
Upozorili su na to analitičari, a prenosi Jutarnji list.
Poljoprivredni analitičar Miroslav Kuskunović rekao je kako je pad vrijednosti proizvodnje vjerojatno uzrokovan klimatskim promjenama i covid krizom, a upozorio je i na to da hrana postaje oružje pa zemlje sve više nastoje postići prehrambenu suverenost.
Hrvatska je prošle godine ostvarila i povijesno najveći vanjskotrgovinski deficit u proizvodnji prehrambenih proizvoda od čak 1,9 milijardi eura dok bi on u 2025. godini mogao biti i veći.
Očekuje se i pad vrijednosti poljoprivredne proizvodnje koja bi u odnosu na prošlu godinu mogla biti manja za 0,3 posto, a već je 2023. bila za 12,5 posto manja nego prethodne godine.
Kao neka od rješenja predlaže povećanje produktivnosti i konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora, racionalnije i efikasnije korištenje resursa, jačanje otpornosti na klimatske promjene te okretanje održivim i ekološki prihvatljivim praksama u poljoprivredu, kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Podravka kao primjer drugima
Podravka je svakako najveća županijska multinacionalna kompanija i jedan od lidera u prehrambenoj industriji u Hrvatskoj, no još važnije, čini se kako je itekako svjesna svih spomenutih problema, ali i činjenice da je hrana u današnje vrijeme važno “strateško oružje”.
Godinu su zato započeli otvaranjem tvornice tjestenine u Koprivnici koja je krajem godine upotpunjena i novom linijom za proizvodnju takozvanih noodlesa.
Uz to, neki od najpopularnijih Podravkinih proizvoda od ove se godine mogu naći i u limenkama jer je to jedna od održivijih vrsta ambalaže, s obzirom na to da je stopostotno reciklabilna i iskoristiva, a hrana koja se nalaz u limenkama ne sadrži konzervanse.
U svibnju su započeli s najvećom dosadašnjom sadnjom kukuruza i rajčice na poljima u Istri, Slavoniji i na sjeveru Hrvatske te otvorili pogon za preradu rajčice u Varaždinu, a proizveli su i oko 800 tona cikle i to isključivo vlastitom mehanizacijom.
Završili su i drugu fazu investicija u solarne elektrane postavljanjem solara na krovove u industrijskoj zoni Danica, ali i šire te time povećali proizvodnju električne energije i znatno smanjili emisije štetnih stakleničkih plinova.
Na samom kraju ove godine, otvorili su i ogroman Logističko-distributivni centar u Koprivnici te potpisali ugovore o financiranju kupnje poljoprivrednog segmenta Fortenove.
Podravka je tako postala primjer uspješne i pravovremene prilagodbe izazovima u prehrambenoj i poljoprivrednoj industriji s kojima se suočava Hrvatska, ali i cijeli svijet pa tako možemo reći da je velik adut Podravine za nadolazeća vremena u kojima će proizvodnja hrane biti važnije nego ikada prije.
