Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje obilježava se svake godine 18. studenoga, u znak pijeteta prema stradalima tijekom agresije na Hrvatsku u ratu koji je trajao od 1991. do 1995. godine.
Ovaj dan duboko je ukorijenjen u kolektivnoj svijesti hrvatskog naroda i ima poseban značaj u suvremenoj povijesti zemlje.
Vukovar, grad na Dunavu, postao je simbol otpora, stradanja i hrabrosti tijekom tromjesečne opsade 1991. godine. Tijekom bitke za Vukovar, koja je započela u kolovozu 1991., poginulo je više od 2.500 branitelja i civila, a grad je gotovo u potpunosti uništen. Pad Vukovara 18. studenoga označio je jedno od najmračnijih poglavlja Domovinskog rata. Preživjeli branitelji i civili odvedeni su u srpske logore, dok su mnogi završili na Ovčari, gdje su brutalno pogubljeni.
Istog dana sjećanje je posvećeno i Škabrnji, malenom mjestu u zaleđu Zadra, koje je također doživjelo stravične posljedice rata. Na dan 18. studenoga 1991., Škabrnju je napala jugoslavenska vojska i srpske paravojne postrojbe. U masakru koji je uslijedio, ubijena su 43 civila i 15 branitelja, a selo je spaljeno i opljačkano.
Ovaj dan prilika je za odavanje počasti svim žrtvama Domovinskog rata, ne samo onima iz Vukovara i Škabrnje. Obilježavanje uključuje komemoracije, molitve i paljenje svijeća diljem Hrvatske. Najpoznatija ceremonija je Kolona sjećanja u Vukovaru, u kojoj sudjeluju tisuće građana iz svih dijelova zemlje. Slično se događa i u Škabrnji, gdje se organizira mimohod i polaganje vijenaca u čast stradalima.
Osim javnih komemoracija, mnoge škole i institucije obilježavaju ovaj dan edukativnim programima i izložbama kako bi mlađe generacije razumjele kontekst Domovinskog rata i važnost sjećanja na prošlost, da se nešto slično ne ponovi.
Dodajmo i kako su uoči 18. studenoga diljem Hrvatske upaljene svijeće u prozorima kuća i stanova, čime se izražava solidarnost s obiteljima žrtava. To je i podsjetnik na potrebu trajnog čuvanja sjećanja na one koji su za Hrvatsku dali svoj život.