Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se sutra.
Odlukom Ujedinjenih naroda od 17. prosinca 1999. godine obilježava se u znak sjećanja na dan kada je 25. studenog 1960. godine sestre Patriu, Minervu i Mariu Teresu Mirabal u Dominikanskoj republici brutalno dao ubiti diktator Rafael Trujillo.
– Glavna poruka obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama je važnost prepoznavanja i prijavljivanja nasilja kao krajnje neprihvatljivog oblika društvenog ponašanja kojim se krše temeljna ljudska prava i slobode te razumijevanje nasilja oblikom diskriminacije žena – rekla nam je na početku našeg razgovora Marina Švagelj Jažić, predsjednica Udruge HERA Križevci – za zaštitu i promicanje ljudskih prava.
Nasilje nije privatni problem žrtve nasilja
Dodala je kako je važno je zaustaviti ignoriranje i umanjivanje nasilja nad ženama, a posebice tretiranje nasilja kao privatnog problema žena žrtava nasilja.
– Prema poznatim podacima, u Hrvatskoj je svakih 15 minuta zlostavljana jedna žena. Iz godine u godinu statistike pokazuju kako je sve više onih koji trpe različite oblike nasilja, a u tome nije iznimka ni Koprivničko-križevačka županija. Prema našem iskustvu rada sa ženama žrtvama nasilja smanjen je broj prekršajnih djela nasilja u obitelji, ali je istodobno povećan broj kaznenih djela nasilja u obitelji što zapravo govori da žene proživljavaju sve teže oblike nasilja u obitelji. Nasilje je brutalnije, što je zastrašujuće i vrlo zabrinjavajuće, s obzirom na to da znamo da postoji velika stopa tamnih brojki. Dakle, postoji veliki broj žena koje trpe teške oblike nasilje i koje to nikome nisu rekle, a ni prijavile – objašnjava naša sugovornica.
Zakonodavni okvir je dobar, ali je puno nedostataka u praksi
Iako je za zakonodavni okvir po pitanju zaštite i prava žrtava obiteljskog nasilja relativno dobar, Švagelj Jažić ističe da je jako puno nedostataka u samoj primjeni.
– Pristup žrtvi je potpuno nesenzibiliziran, sudski postupci su predugi, kazne su premale, što nikako nije ohrabrujuće za žrtve i naravno da utječe na nepovjerenje u sustav. Zbog nedostatka povjerenja u sustav, nedostatka podrške i potpore te socijalne mreže koja ženama često nedostaje jer su bez nje ostale zbog raznih zabrana i prijetnji od zlostavljača nažalost žene ostaju u začaranom krugu nasilja. Sve to utječe na veliku tamnu brojku. Žene žrtve obiteljskog nasilja često imaju osjećaj da im se ne vjeruje, okrivljuje ih se, promatra ih se samo kao sredstvo za utvrđivanje činjenica, a ne kao osobe kojoj pripadaju određena prava – mišljenja je naša sugovornica.
Porast nasilja u društvu općenito
Nastavlja i kako je, osim obiteljskog nasilja i nasilja nad ženama koje nikako nije u opadanju, veliki intenzitet nasilja općenito u društvu.
– Nasilje je prisutno svugdje. Umjesto da postajemo društvo koje ne tolerira nikakav oblik nasilja, mi postajemo upravo suprotno. Veliki je nedostatak sustava ranog prepoznavanja i prevencije nasilja, nedostatak učinkovitih preventivnih mehanizama, a ključno je i preuzimanje odgovornosti za nepostupanja te javno osuđivanje bilo kakvog oblika nasilja, a posebno nasilja nad ženama i nasilja u obitelji – govori Švagelj Jažić.
SOS telefon, savjetovalište i sklonište za žrtve
Što se tiče same udruge, u sklopu nje djeluje SOS telefon za žrtve nasilja, savjetovalište za žene žrtve nasilja i žrtve obiteljskog nasilja te sklonište za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja. Tako se na SOS telefonu svakim radnim danom od osam do 20 sati mogu dobiti informacije o pravima, emocionalna podrška te praktične informacije. U savjetovalištu pružaju psihološko i pravno savjetovanje putem telefona ili osobno, a usluge savjetovališta za sve korisnike su besplatne, a privatnost korisnika je zajamčena.
Švagelj Jažić naglašava kako njihova udruga već tri godine pruža podršku ženama žrtvama nasilja putem smještaja u skloništu. Ono je, ističe, vrlo kratak period bilo prazno i to zbog tehničkih okolnosti, a ne zato što nije bilo potrebe, a tijekom ove godine u skloništu je bilo smješteno sedam žena i 14 djece.
– U skloništu se može ostati do godinu dana, iznimno, a ovisno o okolnostima i duže. Trenutni prosjek ostanka u skloništu je godina dana, međutim iz našeg iskustva to razdoblje nije dovoljno da žena stvori uvjete za siguran izlazak. Najkritičniji trenuci su neposredno nakon žrtvinog bijega od nasilnika kada su žrtve u šoku i nemaju se kuda skloniti. U takvim su situacijama najčešće prepuštene same sebi. Smještajem u tajno sklonište ženama i njihovoj djeci daje se mogućnost za novi početak te život bez nasilja. U skloništu za žene i djecu žrtve nasilja u obitelji, na tajnoj adresi, moguće je ostvariti stručnu psihološku pomoć, podršku i smještaj za 14 osoba koji je moguće ostvariti dogovorom putem SOS telefona i savjetovališta, posredstvom nadležnog Zavoda za socijalni rad ili djelatnika, odnosno djelatnica policije – zaključuje Švagelj Jažić.
- SOS telefon za žrtve nasilja radnim danom od osam do 20 sati – 048 711 077
- Sklonište za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja – 048 271 336
- Savjetovalište za žene žrtve nasilja i žrtve obiteljskog nasilja – 048 271 335
