Hrvatska i dalje prednjači u Europskoj uniji kad je riječ o kasnom napuštanju roditeljskog doma.
Prema podacima iz 2023., prosječna dob u kojoj muškarci napuštaju roditeljski dom je 33,3 godine, dok žene odlaze u prosjeku s 30,2 godine.
Prema podacima Eurostata, Hrvatska je posljednjih 10-ak godina na vrhu ljestvice, osim 2021. kada je Portugal nakratko preuzeo tu poziciju. Iza Hrvatske slijede Slovačka, Grčka, Španjolska, Bugarska, Italija, Portugal, Slovenija i Malta u kojima mladi roditeljski dom napuštaju tek oko 30. godine.
Na dnu su pak sjevernoeuropske države – Finska, Švedska i Danska – u kojima mladići od roditelja odlaze s 22 godine, a djevojke s 21 godinom. Spomenimo i da prosječna dob napuštanja roditeljskog kućanstva za oba spola na razini Europske unije iznosi 26 godina.
Prošle godine razgovarali smo s povjesničarom Hrvojem Petrićem koji nam je tada kazao da kao jedno od mogućih objašnjenja ovakvih statističkih podataka za Hrvatsku vidi u tradiciji, no na prvo mjesto ipak stavlja financijsku nestabilnost.
– Činjenica jest da mladi u Hrvatskoj najkasnije u cijeloj Europsko uniji sele iz roditeljskog doma i jednostavno dolazi do toga da prosječna dob raste. Trebalo bi detaljnije istražiti uzroke zašto se to događa i postoji li u Hrvatskoj razlika po pojedinim regijama, zato što svi ovi statistički podaci Hrvatsku tretiraju kao jedinstvenu cjelinu. No, Hrvatska je prilično različita u svom razvoju, pa i povijesnom putu, tako da bi te regionalne razlike trebalo također uzeti u obzir, a to se ne može dobiti iz ovih statističkih podataka, barem onih koji su meni trenutno bili dostupni. Ono što ja mislim što je glavni razlog zašto mladi ljudi ostaju dugo živjeti s roditeljima jest financijska nestabilnost – zaključio je.
