Seniori Graničara pobijedili su u 11. prvenstvenom kolu Treće nogometne lige Sjever.
Rezultatom 3:0 kod kuće su bili bolji od Rudara iz Murskog Središća, a bila im je to ujedno i treća pobjeda u nizu.
Zadovoljstvo pobjedom nije krio ni glavni trener Mario Vodanović koji je na toj poziciji nešto duže od mjesec dana, a tim je povodom na Facebook stranici kluba objavljen veliki intervju kojeg u nastavku prenosimo u cijelosti.
Prvo ste vodili juniore u Prvoj HNL, a sada je prošlo malo više od mjesec dana kako vodite seniore Graničara, što biste rekli, kakav je bio prvi mjesec rada?
Nije bilo lako. Dečkima sam pred utakmicu rekao da imamo dobru atmosferu, dobar rezultat, neka ne dozvole da se vratimo u početno stanje. Bilo je jako teško po dolasku u svlačionicu, bila je slaba atmosfera. Nisu dečki zaboravili igrati nogomet, trebalo je vratiti samopouzdanje. Trebalo ih je razdrmati, probuditi, uvjerit da oni to mogu, malo ozbiljnije prionuti tom poslu, a dečki su to prihvatili i rezultati se već vide. Cijeli smo mjesec neporaženi, a prije toga nisu znali za pobjedu. Sad čekamo zimski prijelazni rok da napravimo doselekciju, ovaj rang ne trpi netreniranje i radije stavim kadeta poput Suzića u igru. Igrač mora trenirati da bi shvatio što i kako želimo igrati.
Dojam je da ste napokon stabilizirali momčad, igrači polako shvaćaju i prihvaćaju vaše zahtjeve i ideje.
Za svaki kolektivni sport je važna obrana, bez obrane nema pobjede. Važno je ne primiti gol, morali smo uvjeriti dečke da moraju igrati obranu. Kad budemo radili jedan za drugoga onda se imamo čemu nadati. Imamo momčadski duh, čini mi se da ide prema tome. Polako postajemo momčad, napunili smo se samopouzdanjem.
Igrate s jako mladom ekipom, drugu utakmicu zaredom počeo je Niko Suzić, 16-godišnjak, još golobradi mladić. Đurđevac se može pohvaliti stvarno velikim brojem mladih igrača – prošlu utakmicu u zapisniku ih je bilo čak 11 što se ne može često vidjeti.
Jučer smo poslije utakmice razgovarali, nismo imali igrača koji je stariji od 2000. godišta, to su 24 godine. Vidite koje je to bogatstvo. Imali smo nekoliko mladih, 2004., 2005. godište, a dvojicu 2008. godište. Malo nam je problem što juniori igraju isti dan kad i mi, još bi ih uključio u rad seniora. U srijedu igramo prvenstvenu utakmicu pa će nekoliko njih imati priliku zaigrati za seniore.
Graničarov ulazak u HNL je senzacija, ljudi u nogometnim krugovima su se čudili kako je jedan Graničar ušao u tu ligu. Za mene to nije takvo iznenađenje, ja sam znao o kakvim se igračima radi. Ima dosta mladih igrača, samo je pitanje hoće li se s njima raditi na pravi način, hoće li doći u prave ruke.
Vodili ste ekipu šest službenih utakmica, slijede vam još četiri ove godine – čak tri kod kuće i jedna u gostima, zadnja kod Garića. Gledate li domaći teren kao prednost?
Domaći teren nama ni nije prednost, igramo na umjetnoj travi, da bi igrao na umjetnoj travi moraš imati haklere. Meni je draža prava trava. Domaći teren mi ne znači ništa, isto se pripremamo za domaće i za gostujuće utakmice, ne radim razliku. Kad igraš doma protivnik se još zatvori i ako nisi pravi da to razigraš, onda si u problemu. Umjetna trava je prednost onim ekipama koje imaju kvalitetne igrače, onda se razigraju. Nisam ljubitelj umjetne trave.
Jeste li zadovoljni dosadašnjim učinkom od tri pobjede, remijem i porazom?
Kako ne, da nam je to netko rekao prije nego što smo krenuli, potpisao bih odmah. Čak je i iznad očekivanja, plan je bio “preživjet” do zime, skupiti bodove, pa se onda pojačati kvantitativno i kvalitativno. Ne smijemo se s sada zadovoljiti s ovim rezultatom, već do kraja jeseni skupiti još bodova.
Već u srijedu igra se s ludbreškom Podravinom, što očekujete od te utakmice?
Ako smo s Pitomačom mogli igrati izjednačenu utakmicu, dobili Rudar kod kuće, vjerujem da sa svakom momčadi u ligi možemo igrati.. Znam da nekoliko kola nisu izgubili, igraju tvrdo i čvrsto.Imamo vremena pripremiti se. Ako budemo pravi imamo šansu dobiti.
Kako Vam je u Đurđevcu? Neki kažu kako grad ima sve potrebno za uspjeh sportaša, uvjete i prijeko potreban mir, odnosno nedostatak vanjskih smetnji kakve imaju veće sredine.
Mislim da da, mogu se s time složiti. Ja sam i prije dolazio u Đurđevac, malo mi predstavlja problem što je daleko od Zagreba, naviknuo sam se, inače volim te manje sredine i pokušavam se asimilirati u društvo. Nogometaši su smješteni u hostelu i hotelu, sve preduvjete imaju za uspjeh.
Možete li nam usporediti juniorski HNL i seniorski nogomet u Trećoj NL Sjever?
Mislim da je juniorski HNL puno, puno zahtjevniji od Treće NL u smislu da su igrači puno bolji tehnički, taktički i fizički. Mislio sam da se igra u juniorskoj HNL manje fizički. Treneri su jako kvalitetni, visoko su kvalificirani, a igrači su oni najbolji mladi što Hrvatska nudi. Najveći problem u Đurđevcu je što druge sredine imaju kadetsko iskustvo HNL-a, a ovdje naši momci igraju utakmice regionalne lige, a sada igraš s Dinamom i Hajdukom.
Nadalje, kojeg god juniora staviš u Treću NL on to može igrati bez problema. S druge strane, odluke seniora su iskusnije, tu se vidi razlika u razmišljanju.
Za kraj trener Vodanović je istaknuo svoj stožer kao veliku pomoć u svakodnevnom poslu, pomoćne trenere Vedrana Vedriša i Krešimira Maronića, trenera vratara Jasmina Ramaja, a ništa ne bi bilo moguće bez potpore Uprave kluba, sportskog direktora Ivice Zelenbrza, kao i podrške gradonačelnika Jančija i predsjednika Gradskog vijeća Željka Lackovića.