Cijene hrane na globalnoj razini su u rujnu porasle najviše u posljednjih godinu i pol dana, što se odrazilo na poskupljenje svih prehrambenih proizvoda, izvijestila je agencija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu FAO, a prenosi Agroklub.
Posebno je naglašen dvoznamenkasti skok cijena šećera. FAO-ov indeks cijena košariceosnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u rujnu u prosjeku 124,4 boda i bio je viši za tri posto u odnosu na kolovoz. Riječ je o najvećem poskupljenju hrane na mjesečnoj razini od ožujka prošle godine, izračunali su u FAO-u. U odnosu na prošlogodišnji rujan njegova vrijednost bila je viša za 2,1 posto.
‘Skočio’ šećer
Najviše su u rujnu porasle cijene šećera, za čak 10,4 posto u odnosu na kolovoz, odražavajući lošije prognoze žetve šećerne trske u Brazilu i straha da bi odluka Indije o ukidanju limita za upotrebu šećerne trske u proizvodnji etanola mogla znatno smanjiti ponudu.
Značajno su poskupjela i biljna ulja, za 4,6 posto u odnosu na kolovoz. Cijene palminog potaknule su neočekivano slaba proizvodnja i nepovoljne prognoze za vodeće proizvođače u jugoistočnoj Aziji. Suncokretovo je tek blago poskupjelo zbog smanjene proizvodnje suncokretovih sjemenki, navode u FAO-u.
Indeks cijena mlijeka i mliječnih proizvoda porastao je za 3,8 posto, a razlog je velika potražnja za punomasnim i obranim mlijekom u prahu, maslacem i sirom.
Osjetan rast zabilježen je i za žitarice, od tri posto, zbog iznimno jakih oborina u EU i u Kanadi koje su podigle cijene pšenice i kukuruza.
Najmanje je poskupjelo meso, za samo 0,4 posto, budući da su stabilne cijene govedine i svinjetine i pad cijena ovčetine ublažili poskupljenje mesa peradi.
Loše prognoze
FAO je u odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica neznatno povisio procjenu svjetske proizvodnje u ovoj godini, na 2,853 milijardi tona, zahvaljujući poboljšanim izgledima za rižu i pšenicu koji su prevagnuli nad smanjenom proizvodnjom krupnozrnatnih žitarica.
Proizvodnja pšenice trebala bi ove godine porasti za 0,5 posto. Prema novim procjenama, prognozirani bolji urod u Australiji trebao bi više nego nadoknaditi osjetno slabije rezultate u EU zbog padalina.
U FAO napominju da će obilna kiša znatno smanjiti i urod kukuruza u EU, ali prognoze za SAD pokazuju ipak bolje rezultate nego što se do sada očekivalo, uz, kako tvrde, gotovo idealne vremenske uvjete. Stoga bi proizvodnja na globalnoj razini trebala biti tek neznatno manja nego lani.
Potrošnja žitarica trebala bi u novoj sezoni 2024/2025. porasti za 0,4 posto i iznositi 2,853 milijarde tona. Zalihe bi pak na kraju sezone mogle biti veće za 1,2 posto nego na početku i dosegnuti 89 milijuna tona.
Prognoziraju da bi se međunarodna trgovina ovom robom mogla smanjiti za 2,7 posto u odnosu na sezonu 2023/2024., na 488,1 mil. tona.
