Prema izvješću koje je ovih dana objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo o prirodnom kretanju stanovništva za 2023. godinu, Hrvatska se suočava s ozbiljnim demografskim izazovima, da ne upotrijebimo težu riječ.
Prošle godine u Hrvatskoj je rođeno 32.170 djece, što je najmanji broj novorođenih od 1991. godine. Ovaj negativni trend prisutan je više od tri desetljeća, a od ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine broj rođenih pao je ispod 40.000 i kontinuirano se smanjuje. Primjerice, 1997. godine rođeno je 55.501 dijete, a 2021. godine ta je brojka pala na 36.508.
Negativni prirodni prirast i dalje dominira, s obzirom na to da je prošle godine broj umrlih nadmašio broj rođenih za čak 19.105. Mortalitet je također zabilježio pad u odnosu na 2022. godinu, s ukupno 51.275 umrlih, što je za 5.704 manje nego godinu prije. Iako su gotovo sve županije zabilježile negativni prirodni prirast, posebno alarmantna situacija uočena je u Ličko-senjskoj, Primorsko-goranskoj i Karlovačkoj županiji.
Rađanje u sve kasnijim godinama života
Hrvatska bilježi dugogodišnji trend niskih stopa fertiliteta, koje se posljednjih deset godina kreću između 1,3 i 1,5, što je znatno ispod razine potrebne za prirodni prirast. Evidentan je i porast broja poroda kod žena starijih od 30 godina. U 2023. godini, čak 33,8 posto žena rađalo je u dobi od 30 do 34 godine, dok je samo deset godina ranije najčešća dob za rađanje bila između 25 i 29 godina. Ovo kašnjenje u planiranju obitelji povezano je s društvenim promjenama, produljenjem obrazovanja, kasnijim zapošljavanjem i problemima u stambenom zbrinjavanju.
Usprkos ovim promjenama, sve manji broj žena odlučuje se na rađanje u optimalnoj dobi prema biološkim i medicinskim kriterijima. Kako navodi HZJZ, prošle je godine 619 djevojaka između 15 i 19 godina postalo majkama, dok su 93 rodilje bile starije od 45 godina, što dodatno potvrđuje promjenu u demografskim obrascima.
Životni vijek u Hrvatskoj kraći od EU prosjeka
Još jedan zabrinjavajući pokazatelj dolazi iz područja očekivanog trajanja života, koje je u Hrvatskoj za tri godine kraće od prosjeka Europske unije. Prema Eurostatovim podacima, muškarci u Hrvatskoj mogu očekivati da će živjeti u prosjeku 75,4 godine, a žene 81,8 godina, dok je prosjek EU-a 78,6 godina za muškarce i 81,5 godina za žene.
Što se tiče godina zdravog života, koje se odnose na razdoblje života bez ozbiljnih zdravstvenih problema, Hrvati također zaostaju za prosjekom EU-a. Muškarci u Hrvatskoj mogu očekivati 59 zdravih godina života, a žene 61,5, dok su u EU prosjeci nešto viši. U tom su pogledu samo Rumunjska, Latvija i Slovačka u goroj situaciji od Hrvatske.
Manji broj pobačaja u odnosu na prethodna desetljeća
HZJZ je u svom izvješću za 2023. godinu objavio i podatke o legalnim pobačajima, kojih je bilo 3.015 odnosno 9,3 pobačaja na sto poroda. Najveći broj tih pobačaja, 75,1 posto, učinjen je na zahtjev žene, dok je 7,2 bilo zbog ugroženog zdravlja, a 3,2 posto zbog malformacija ploda.
Dugoročni podaci pokazuju značajan pad u odnosu na 2008. godinu, kada je zabilježeno 1.422 više pobačaja. Najviše ih je zabilježeno u Karlovačkoj i Međimurskoj županiji, dok su najniže stope u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Većina žena koje su se odlučile na pobačaj bile su u tridesetim godinama života, a trećina nije imala djecu. Značajno je i to da je 61 maloljetnica prošle godine obavila pobačaj, a dvije su bile mlađe od 15 godina.
