U nZEB-u minimalno 30 posto energije mora biti iz obnovljivih izvora energije
Regionalna energetska agencija Sjever (REA Sjever), u ponedjeljak 28. studenog u Enteru u koprivničkom Kampusu organizirala je završnu, stručnu konferenciju projekta nZEB Ready pod nazivom “Primjena inovativnih pristupa za ostvarenje nZEB-a”.
REA Sjever protekle tri godine bavila se promoviranjem izgradnje zgrada koje su gotovo nulte potrošnje energije (nearly zero-energy building). Riječ je o zgradama koji koriste vrlo malo energije za funkcioniranje, a koja se u značajnoj mjeri dobiva iz obnovljivih izvora. Dodajmo kako je u najavi i ZEB razina (zero-emission building) gdje je postotak obnovljive energije 100 posto. Glavni ciljevi bili su edukacija o zelenoj i održivoj gradnji te o zelenoj nabavi, kako bi investitori bili sigurni da će dobiti ono što je projektirano, zatim edukacija sudionika za ispravno izvođenje zahtjevnih radova na povećanju energetske učinkovitosti zgrada te edukacija o primjenama novih tehnologija u području građevinarstva – VR/AR (virtualna i proširena stvarnost). Dosadašnji rezultat projekta je 400 educiranih stručnjaka te više od stotinu odrađenih konzultacija za energetsku obnovu. Podsjetimo i kako po novom nZEB standardu moraju biti građeni svi novi objekti nakon 2020. godine.
REA Sjever je na konferenciji u Enteru okupila stručnjake iz građevinskog sektora, zainteresirane sadašnje i buduće investitore te studente koji se žele baviti izgradnjom održivih objekata.
Manjak stručnih radnika za zelenu gradnju
Voditelj razvoja poslovanja u REA Sjever, Damir Mandić, govorio je o kroničnom nedostatku radnika koji znaju graditi po nZEB standardu te ispravno koristiti energetski učinkovite materijale te po zvao građevinski sektor da educira radnike kako bi mogao odgovoriti potrebama zahtjevnijeg tržišta. Vladajuće je pozvao i da u Zakon ugrade odredbu prema kojoj bi stručno usavršavanje bila obveza i za radnike koji rade na gradilištu.
– Brojne energetske obnove zgrada koje su provedene unazad 10 godina nisu ostvarile svoj puni potencijal ušteda budući da se nije provodila isključivo dubinska ili sveobuhvatna obnova, nego se je pristupalo i realizaciji pojedinačnih mjera poput obnove samo fasade ili samo ugradnje vanjske stolarije i sl. pa bi i te zgrade trebalo uzeti u obzir prilikom planiranja dekarbonizacije sektora zgradarstva do 2050. godine, a ne ih tretirati kao obnovljene i ostaviti po strani – istaknuo je Mandić.
Na skupu su prikazani i primjeri loše prakse, poput fasada koje su se jednostavno odlijepile od višekatnica te je upozoreno kako u državi nedostaje oko 24.000 građevinskih radnika koji bi stručno mogli raditi energetsku obnovu.
Svoj doprinos predavanju dali su i gostujući stručnjaci. Manuela Licul Martinčić govorila je o zelenoj javnoj nabavi, Damir Juričić o pametnom upravljanju zgradama kao rezultatu nabave inovativnih rješenja, dok je Bojan Milovanović iz Građevinskog fakulteta u Zagrebu predstavio primjenu VR/AR tehnologije. U pozdravnom govoru, prisutne je s inovativnim energetskim projektima u Koprivnici upoznao gradonačelnik Mišel Jakšić.
Tematske sesije
Nakon stručnih predavanja, za sudionike događaja REA Sjever organizirala je i obilazak energetski učinkovitog nZEB objekta “MUZA”, demonstraciju primjene virtualne stvarnosti i dronova u zgradarstvu te prezentaciju opreme za ispitivanje zrakopropusnosti prostorije (blower door) i termografsku kameru.
DAMIR MANDIĆ Postojeće zgrade moguće je dovesti do nZEB ili ZEB razine, no pitanje je isplativosti
Kao država zasad nismo ni približno spremni za masovnu gradnju po ZEB standardu, u kojem sva potrebna energija za zgradu dolazi iz obnovljivih izvora energije. Ono čemu bi trebalo težiti je barem nZEB, kod kojeg je samo dio (30 posto) potrebne energije nužno zadovoljiti pomoću tehnologija koje koriste obnovljive izvore energije, poput dizalica topline, solarnih panela i sličnih tehnologija, kazao nam je Damir Mandić, Voditelj razvoja poslovanja u REA Sjever.
Kome je konferencija namijenjena i što su bile teme?
Namijenjena je stručnjacima iz područja energetske učinkovitosti i održive gradnje, ali i studentima, generaciji koja bi trebala predvoditi tranziciju prema zgradama nulte emisije.
Možemo li u Hrvatskoj očekivati veću primjenu nZEB standarda u gradnji?
Riječ je o standardu u gradnji unazad gotovo četiri godine za sve nove zgrade, kada smo i počeli s promocijom nZEB-a i edukacijom stručnjaka i radnika kako bi na vrijeme osigurali stručne radnike. Novi ZEB standard bi trebao jamčiti dekarbonizaciju zgrada do 2050. godine u cijeloj EU. Kako smo već govorili, do toga cilja možemo doći ukoliko se sva potrebna energija dobiva iz obnovljivih izvora energije, bilo da je proizvedena u samoj zgradi ili njezinoj neposrednoj blizini, ili iz sustava daljinskog grijanja/hlađenja koji koristi obnovljive izvore energije ili možda energetske zajednice.
Gdje smo trenutno u državi u nZEB-u i koliko je realno očekivati ZEB standard?
To je pitanje za sve članice u EU. Svi su u nastojanju da se približe tim ciljevima, ali zasad su malo nerealni, pogotovo ako pogledamo stambeni sektor. Sa sadašnjim napretkom u ovom standardu, teško da ćemo svi zajedno biti ukorak s planovima.
Je li moguće stariju stambenu zgradu i kuću pretvoriti u nZEB ili ZEB i je li to uopće isplativo?
Naravno da bi bilo moguće, uz ispunjavanje svih uvjeta kao za novogradnju, pa bi postojećim zgradama to zbog preinaka mogla biti malo skuplja investicija. Treba istaknuti da zakonski nije propisan uvjet za nZEB kod rekonstrukcija i obnova postojećih zgrada. Nove sustave ipak je lakše planirati kod novogradnje. Kod isplativosti treba gledati i životni vijek zgrade i za koliko će se takvo ulaganje vratiti.
Nudi li REA Sjever uslugu savjetovanja zainteresiranima za takve energetske zahvate?
Svatko bez obveze može navratiti do našeg ureda i izložiti svoj plan i želju obnove. Pritom ljudi uglavnom s projektom čekaju natječaje na nacionalne fondove za sufinanciranje zahvata, no treba pomno pratiti i ostale izvore jer neki gradovi izdašno financijski potiču energetsku obnovu.
Imamo li u Koprivnici dobre primjere gradnje po nZEB standardu?
Zgrada inkubatora kreativnih industrija Enter u Kampusu ogledni je primjer koji pokazujemo našim partnerima, jer ima i dizalicu topline i fotonaponsku elektranu iz koje se zadovoljava više od pola potreba za energijom. Od stambenih objekata vrijedi izdvojiti dobro poznate “šparne hiže” na Lenišću te nacionalno poznatu pasivnu ECO-SANDWICH kuću koja je izgrađena od predgotovljenih elemenata sa smanjenim utjecajem na okoliš.
