U povijesti koprivničkog školstva, datum 3. rujna 2007. godine ostat će upamćen kao dan kada je počelo novo razdoblje srednjoškolskog obrazovanja.
U prisustvu sedam stotina gimnazijalaca i njihovih profesora, otvorena je nova Gimnazija Fran Galović i sportska dvorana, prvi objekti takve vrste izgrađeni u Hrvatskoj prema modelu Javno-privatnog partnerstva.
– Velik je to doprinos kvaliteti obrazovanja u Koprivnici, ali i korak bliže k ostvarenju našeg sna o Koprivnici kao tvornici znanja. Investicija će se vratiti vrlo brzo budu li budući gimnazijalci svoje znanje uložili u razvoj našeg grada. Novi će objekt nadamo se poslužiti i kao meka brojnima za dolazak u Koprivnicu – rekao je tada ondašnji gradonačelnik Koprivnice Zvonimir Mršić zahvalivši svima koji su sudjelovali u projektu, a posebice Koprivničko-križevačkoj županiji koja je prva prepoznala važnost projekta i partnerski se uključila s Gradom u gradnju nove Gimnazije.
Utrošeno mnogo sredstava
U izgradnju objekta ukupne površine 11.674 četvornih metara zagrebačka je Tehnika utrošila 4.000 prostornih metara betona, 500 tona armature, tisuću tona čelika te 6.500 četvornih metara stakla. Projekt je završen u planiranom roku te su koprivnički gimnazijalci školsku godinu 2007./2008. počeli u školskoj zgradi izgrađenoj prema najsuvremenijim standardima.
– U novoj zgradi gimnazije nastava će se izvoditi u standardnim i specijaliziranim učionicama, a potrebni i prateći sadržaji bit će organizirani u tri etaže uz mogućnost smještaja pomoćnih sadržaja u podrumski prostor. U sklopu školske sportske dvorane uključeni su i prateći sadržaji koje će osim školaraca koristiti i rukometašice RK Podravka Vegete – navedeno je u tadašnjem broju Glasa Podravine.
Prvi dojmovi
Sedamsto koprivničkih gimnazijalaca po završetku svečanosti uputilo se u svoje nove učionice u kojima će se održavati jednosmjenska nastava. Svoje dojmove o novom objektu podijelili su i s novinarima Glasa Podravine.
– Zgrada je hladna, monotona i depresivna. Živcira nas seljenje iz učionice u učionicu nakon svakog školskog sata. Smeta me i to što su razredi predviđeni za smještaj 30 učenika pa se moj 3b, koji ima 38 učenika i najveći je razred u školi, može jedva smjestiti samo u jednu učionicu – kazala je Stela Matoničkin.
Romana Pavliša bila je suprotnog mišljenja.
– Jako sam zadovoljna, sve je lijepo, novo i moderno, upravo sam tako nešto i očekivala iako me malo smeta što je sve u sivim tonovima. Uvjeti će za nas gimnazijalce ove školske godine biti puno bolji nego što su bili u staroj Školi, a to će se sigurno vidjeti i po rezultatima na kraju godine – rekla je Romana.
Svoje dojmove o novoj Gimnaziji novinarima je rekla i pjevačica Vanna.
– Kao bivša koprivnička gimnazijalka mogu reći da sam zadovoljna što je kvaliteta obrazovanja u Koprivnici podignuta na ovako visoku razinu. Žao mi je što nisam u svojim najboljim godinama da se upišem u novu Gimnaziju nego sam to prepustila mladim generacijama – kazala je.
Stigli i političari
Upitana od novinara hoće li Vlada pomoći u otplati koprivničke škole potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor kazala je kako je ovaj model dogovoren tako da u njemu s 38,5 posto sudjeluje Grad Koprivnica, a 61,5 posto Koprivničko-križevačka županija te da u tom smislu i Grad i Županija imaju apsolutnu potporu Vlade.
U ime predsjednika Republike Stjepana Mesića otvorenju se odazvao Boris Šprem, predstojnik njegova ureda.
– Da predsjednik Mesić podržava ovakve projekte dokazao je i otvaranjem radova na izgradnji koprivničke gimnazije prije nešto više od godinu dana, kazao je kratko Šprem.
Otvaranje koprivničke gimnazije ostalo je pomalo u sjeni zbog nacionalnog dana žalosti za tragično preminulim vatrogascima na Kornatima. Premda je bilo najavljeno kako će gimnaziju otvoriti tadašnji premijer Ivo Sanader, on je zbog poznatih okolnosti prisustvovao komemoraciji u Šibeniku.
Unatoč svemu, 3. rujna ostat će zabilježen kao datum kada je okrenuta nova stranica u povijesti koprivničkoga školstva.
