Ovogodišnje ljeto najtoplije je u povijesti mjerenja. Broj vrućih dana u lipnju, srpnju i kolovozu također je dostigao povijesne rekorde, a sve to nepovoljno je utjecalo na poljoprivredu i poljoprivrednike koji će tek zbrajati gubitke.
Župan Darko Koren u utorak je po zahtjevu gradonačelnika Mišela Jakšića za šire koprivničko područje proglasio elementarnu nepogodu sušu zbog oštećenja ratarskih kultura i dugogodišnjih nasada, a što je uzrokovalo znatnu materijalnu štetu poljoprivrednim proizvođačima.
Svi poljoprivrednici zato su pozvani u roku osam dana od proglašenja elementarne nepogode prijaviti štetu, no stvari nisu toliko jednostavne, a što je pak potvrdila voditeljica Savjetodavne službe Ministarstva poljoprivrede naše županije Tatjana Martinović.
Poljoprivrednici u problemima
Kako ističe, gotovo je cijela Koprivničko-križevačka županija pogođena sušom, a ovakvi će ekstremi, prema dostupnim istraživanjima, biti sve češći.
– Nažalost, i naša je županija na gotovo cijelom području pogođena sušom. Dugo su se usjevi na oranicama dobro držali zbog većih oborina koje smo imali u travnju i svibnju. Međutim, ova suša se nastavlja na sušu prošle godine. Tijekom zime prošle godine nismo imali pravih oborina pa se ništa nije akumuliralo u tlu. Trend zatopljenja koji je krenuo kasnih 80-ih godina nastavio se. Ekstremi su sve učestaliji, izraženiji i dulje traju. Ove su godine intervali s toplinskim valovima bez prestanka bili dulji nego prije, a to je potvrdila i Svjetska meteorološka organizacija koja je 2023. godinu proglasila najtoplijom godinom u povijesti čovječanstva. Poljoprivreda je pod velikim utjecajem klime pa onda promjene u klimi imaju utjecaj i na poljoprivrednu proizvodnju – rekla je.
Rekordan broj vrućih dana
Suša se proglašava onda kada na nekom području bez prekida traje određen broj vrućih dana, odnosno onih dana kada se živa u termometru penjala iznad 30 stupnjeva.
– Ove su godine u Zagrebu u lipnju izmjerena četiri vruća dana, u srpnju osam, a u kolovozu sedam. Na našem području vrućih je dana u lipnju bilo do 10, u srpnju od 18 do 24, a u kolovozu čak od 22 do 29 dana. Takve visoke temperature i dugotrajni izostanak oborina ostavio je znatne posljedice na gotovo sve usjeve. Kod nas je najčešći kukuruz koji je zbog vrućina sada ili bez klipa ili je na klipu manje zrna. Ukratko, možemo očekivati veliko smanjenje prinosa i kvalitete – upozorila je Martinović.
Ministarstvo poljoprivrede zato je održalo hitan sastanak, a po svemu sudeći, u sve bi se mogla uplesti i Europska komisija jer su štete zabilježene i u drugim zemljama. Zbog ponešto kompliciranog i dugotrajnog postupka prijave šteta, a posljedično i isplate novčane pomoći, Martinović poljoprivrednike podsjeća da je najvažnije da štetu prijave u roku osam dana od proglašenja elementarne nepogodne.
– Postoji Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda koji propisuje postupke koje valja poduzeti. Prema tom Zakonu, poljoprivrednici se trebaju pridržavati propisanih koraka. Postupak koji je najvažniji za oštećene poljoprivrednike jer poštivati rok od osam dana od dana proglašenja za predaju prijave šteta Općini ili Gradu. Teško je reći kada bi poljoprivrednici mogli dobiti novčana sredstva jer ova prirodna nepogoda nije zahvatila samo Hrvatsku, nego i Mađarsku, Rumunjsku, Italiju… Ako se očekuje pomoć iz europskih fondova, konačna odluka ne ovisi samo o našoj Vladi, nego i o Europskoj uniji. U svakom slučaju, do isplate sredstava će vjerojatno proći i do tri mjeseca, no ne usudim se ništa prognozirati – napominje Martinović i ističe kako se ovakvi scenariji u budućnosti ipak donekle mogu izbjeći.
Mjere i sustavi navodnjavanja
Na pitanje koliko se vrijeme mijenja i kako tome doskočiti, Martinović kaže da jednoznačnog odgovora nema, no neke mjere ipak postoje.
– Ni ovo pitanje nije jednostavno, a odgovor je još teži. Naši poljoprivrednici stalno se prilagođavaju. Nekoliko mjera postoji, a za neke se dobivaju i dodatne potpore. Jedna od njih je konzervacijska poljoprivreda koja ima zadatak sačuvati vodu i organsku tvar u tlu. Degradacija tla se dogodila i takva tla u ovakvim ekstremima više trpe. Tlo se može i pokrivati, mogu se sijati i međuusjevi, no to zbog izostanka oborina ponegdje i nije uspjelo… Kod nas je najzastupljeniji kukuruz pa bi općenita preporuka bila na više hektara sijati hibride različite duljine vegetacije jer se precizna prognoza nikad ne zna i uvijek može doći neka nepogoda. Ako kukuruz cvijeta u različito vrijeme, te će skupine onda različito stradati, odnosno smanjit će se gubitci. U voćarstvu i vinogradarstvu se također može ublažiti ovakvo stanje, na primjer korištenjem otpornijih sorti ili korištenjem smjesa za prekrivanje tla. Ova kiša koja je sada stigla, ne može nadoknaditi izgubljenu dobit koja je već nastala – pojašnjava.
Jedna od najočitijih mjera za borbu protiv suše svakako su sustavi navodnjavanja, no kako ističe Martinović, oni kod nas još nisu dovoljno razvijeni. Ugledati bismo se, dodaje, mogli na susjednu Virovitičko – podravsku županiju.
– Sustavi za navodnjavanje također imaju jednu zakonsku legislativu, a to je da sve treba biti sukladno takozvanim programima natapanja. Nama je najbliži primjer toga susjedna Virovitičko-podravska županija. Oni su ove godine navodnjavali i ratarske kulture za koje se nekad vjerovalo da nisu ekonomski isplative za navodnjavanje, no nova vremena pokazala su suprotno. Nadam se da će u budućnosti sustavi navodnjavanja i kod nas biti u funkciji – zaključuje.
Tekst pripremili Ivan Grobenski i Nela Carek Grahovac.
