Nedjelja, 29. rujna 2024.

Od nove godine promjene u porezu na nekretnine, odluka o visini je na općinama i gradovima, evo koliko će iznositi

Vlada Republike Hrvatske jučer je predstavila novi krug porezne reforme, a ključna točka je porez na nekretnine.

Ministar financija Marko Primorac naglasio je kako je Vlada kontinuirano radila na poreznom rasterećenju gospodarstva, kućanstava i poduzeća čime je porezno opterećenje smanjeno za čak dvije milijarde eura godišnje.

Prema riječima ministra, ove mjere usmjerene su na povećanje pravednosti poreznog sustava, a ključna točka nove reforme jest unaprjeđenje oporezivanja nekretnina.

– Nastojimo porezno opterećenje prebaciti s rada na imovinu, posebice na nekretnine – izjavio je Primorac, istaknuvši da je cilj Vlade osigurati stabilan i pravedan porezni sustav.

Dodao je da bi bez dosadašnjih poreznih izmjena porezno opterećenje bilo veće za dvije milijarde eura, a samo posljednje promjene koje su stupile na snagu 1. siječnja donijele su smanjenje od 400 milijuna eura.

Primorac je u svom obraćanju naglasio nekoliko ključnih izazova s kojima se Hrvatska suočava, uključujući snažan rast cijena nekretnina i najma zbog niskog oporezivanja te nedostatak radne snage. Prema njegovim riječima, prenisko oporezivanje nekretnina potaknulo je špekulativna ulaganja u nekretnine, umjesto da se stambeno tržište razvija s ciljem rješavanja stambenog pitanja.

– Mlade obitelji danas ne mogu riješiti stambeno pitanje zbog povećane potražnje i rastućih cijena nekretnina – istaknuo je ministar, dodavši da se više od 600.000 nekretnina u Hrvatskoj nalazi prazno, dok se njih više od 200.000 koristi za kratkoročni najam.

Novi porezni okvir za nekretnine

Jedan od ključnih ciljeva reforme je smanjiti neravnoteže na tržištu nekretnina kroz uvođenje poreza na stambene zgrade, dok će nekretnine koje služe poljoprivredi i nestambene djelatnosti biti izuzete. Oporezivat će se i novoizgrađene nekretnine od dana izvršnosti uporabne dozvole, a vlasnici će biti oslobođeni poreza ako imaju dugoročni najam od najmanje 10 mjeseci godišnje.

Visina poreza bit će između 0,6 i osam eura po četvornom metru, ovisno o odluci općina i gradova, dok će jedinice lokalne samouprave biti odgovorne za provedbu oporezivanja. Porez se neće plaćati na nekretnine koje onemogućavaju funkcionalno stanovanje ili na one koje se koriste za dugoročni najam.

Odluke o visini poreza na nekretnine lokalne jedinice moraju donijeti do 28. veljače iduće godine za 2025., a za svaku iduću godinu do 15. prosinca prethodne.

Porez će se utvrđivati prema stanju na dan 31. ožujka.

– Ako je nekretnina na taj dan prazna ili u kratkoročnom najmu, plaćat će se porez – rekao je Primorac i dodao kako će Porezna uprava provjeravati stanje s dugoročnim najmom.

Jedinicama lokalne samouprave pripast će 80, a središnjoj državi 20 posto prihoda od poreza na nekretnine.

Obveznici poreza bit će i pravne osobe, kao što su banke i poduzeća, a izuzete će pritom biti zgrade javne namjene i one u državnom vlasništvu.

Porez se neće plaćati šest mjeseci ako pravna osoba dođe u posjed nekretnine kao zamjenu za nenaplaćena potraživanja. Nakon toga, i za te zgrade plaćat će se porez na nekretnine.

Porez se neće plaćati na nekretnine u kojima se stalni stanuje i one u dugoročnom najmu.

Što se tiče kratkoročnog turističkog najma, on će se određivati prema indeksu turističke razvijenosti i iznosit će između 150 i 300 eura za najrazvijenije, za one u drugoj skupini od 100 do 200, trećoj od 30 do 150, a u najnerazvijenijim turističkim područjima 0d 20 do 100 eura po krevetu.

Poticaji za povratak iseljenika i digitalizacija poreznog sustava

U sklopu reforme Vlada planira poticati povratak hrvatskih državljana iz inozemstva, nudeći im pet godina oslobođenja od plaćanja poreza na dohodak, što će se primjenjivati i na potomke iseljenika. Uz to, planira se daljnje smanjenje oporezivanja rada, poticanje dugoročnog najma te unapređenje porezne discipline i digitalizacija poreznog sustava.

Podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a sa 40.000 na 50.000 eura dodatno će rasteretiti oko 7.500 poreznih obveznika, dok će se osnovni osobni odbitak za uzdržavane članove i osobe s invaliditetom povećati sa 560 na 600 eura, piše na službenim mrežnim stranicama Vlade.

Slušaj uživo
zatvori