Priča o zaštitnoj muzejskoj opremi i materijala podrazumijeva posebna znanja, poznavanje tehnologije materijala i temelje procesa usporavanja i propadanja predmeta bez kojih briga o muzejskoj građi ne bi bila potpuna.
Činjenica je kako većina posjetitelja muzeja ne zna koje su sve obaveze i poslovi kustosa različitih temeljnih struka, od arheologije, etnologije, povijesti i povijesti umjetnosti, odnosno, koje su sve predradnje potrebne kako bi muzejska izložba bila postavljena na način koji podrazumijeva suvremena muzejska struka.
Da se razumijemo, Muzej grada Koprivnice nastoji pratiti trendove i načine zbrinjavanja muzejskih predmeta. Logistička i organizacijska strana pripreme muzejske izložbe i/ili stalnih muzejskih postava posao je koji redovito ostaje u sjeni impresivnog otvorenja izložbe. Kontekst zaštite muzejskih predmeta zahtijeva dugogodišnju praksu, poznavanje provjerenih metoda pakiranja i osiguranja predmeta od oštećenja u transportu te vještine iskusnih kustosa, muzejskih tehničara, konzervatora i majstora.
U kontekstu opsežnih poslova koji su se u tišini ovog ljeta odvijali u Muzeju grada Koprivnice, potrebno je osvrnuti se na vrijeme u kojem kustosi rade iza zatvorenih vrata, operativne radne procese iz pozadine koji su trudom i vještinom svih uključenih sudionika u potpunosti iselili zgradu Muzeja grada Koprivnice, zapakirali i zbrinuli više tisuća najrazličitijih muzejskih predmeta i dokumentacije iz fundusa Muzeja. Predmeti su ovisno o materijalu i stanju imali različite potrebe funkcionalnog zbrinjavanja. Tu se misli na kontekst zaštite muzejskih predmeta, pakiranje i osiguranje od oštećenja. Osim kustosa i muzealaca, u selidbi muzejskih predmeta od neprocjenjive važnosti (na čijem uključivanju u izvanrednu situaciju im velika hvala!) bilo je pomoć radnika Gradskog komunalnog poduzeća i pripadnika Javne vatrogasne postrojbe Koprivnica, bez čije logistike i ljudskih resursa preseljene nekih većih predmeta ne bi bilo moguće.
Organiziranje, pakiranje i iseljavanje muzejskih predmeta iz matične zgrade Muzeja grada Koprivnice u izdvojena muzejska spremišta u lipnju i srpnju 2024. godine bio je složeni poduhvat, prvi takav nakon tri desetljeća, kada su se uslijed ratne opasnosti 1991. pakirali i sklanjali svi muzejski postavi u Hrvatskoj. U ovom slučaju se radi o provedbi mjera energetske učinkovitosti na kulturnoj baštini i radovima na zgradi Muzeja grada Koprivnice izgrađenoj u 17. i 18. stoljeću, koja kao starogradska vijećnica predstavlja povijesnu, kulturno-povijesnu i graditeljsku baštinu Koprivnice, čija se cjelovita konzervatorsko-restauratorska obnova temeljem analize zatečenog stanja kulturnog dobra opetovano predlagala još od 1995. godine. Uređenje barokne starogradske vijećnice i poboljšanje energetske učinkovitosti zgrade Muzeja grada Koprivnice kao ključne sastavnice održivog razvoja adekvatne suvremene muzejske djelatnosti u Koprivnici prilika je za nove mogućnosti i ideje, izazov struke i prazno slikarsko platno svih sadašnjih i budućih aktivnosti Muzeja grada Koprivnice. Prije toga, nam slijedi puno kustoskog posla iza zatvorenih vrata. Taj posao uključuje istraživanja, uvođenje noviteta, podizanje standarda muzejske zaštite i uvjeta na području zaštitne muzejske opreme u muzejima, primarne zaštite te cjelovitih konzervatorskih i restauratorskih radova na predmetima odabranim za novi stalni postav obnovljenog Muzeja.
Pakiranje predmeta prilikom izmještanja u izdvojena spremišta na novoj lokaciji nije kraj muzejskog posla, zapravo je tek početak. Neki muzejski predmeti, povijesni tekstil, a posebno fotografije i predmeti na papiru skloni su propadanju i pritom su autodestruktivni. Nagle promjene temperature i relativne vlage, premještanje građe na papiru u drugi prostor i drugačije uvjete prirodni su okidač za pojačano i ubrzano propadanje. Upravo je zato potrebna zaštitna muzejska oprema koja u muzejima predmetima produžuje vijek trajanja. Pritom svaka vrsta muzejskih predmeta zahtjeva posebne muzejske materijale, stoga ih se u ovoj godini nabavila velika količina. Tako je primjerice, slike i skulpture, keramiku i porculan trebalo slojevito zaštititi od udaraca, lomova, površinskih oštećenja i ogrebotina, različitih nametnika, plijesni i prljavštine pakiranjem u specijalne zaštitne materijale a zatim i u različite muzejske i transportne kutije.
Nakon muzejske akcije koja je trajala cijelo ljeto, izmještanju građe slijedi druga faza muzejskih poslova u kojem će kustosi, muzejski tehničari i ostalo muzejsko osoblje raditi na poslovima organizacije spremišta i muzejskih zbirki, preventivnoj zaštiti predmeta i njihovoj pripremi za cjelovite konzervatorsko-restauratorske radove te pripremu predmeta za budući stalni postav Muzeja grada Koprivnice. To je prilika i izazov da se osim vrijedne muzejske baštine javnosti pokažu i neka specijalizirana umijeća i znanja koja su, kad je riječ o poslovima kustosa u muzejskim zbirkama i fondovima, uglavnom radi o onoj narodnoj, daleko od očiju – daleko od srca. S obzirom na to da je muzejski posao i briga o baštini poslanje u kojem kustosi muzeja ulažu puno znanja, truda i emocija, priprema i planiranje novog stalnog postava Muzeja grada Koprivnice prilika je koja se kustosima pruža jednom, eventualno dva put u životu. U 40-ak muzejskih zbirki čuvaju se vrijedni predmeti sa svojim neispričanim pričama koje čekaju svoj svijetli muzejski trenutak.
Pred nama je prazno slikarsko platno, puno posla i vrijeme za neke nove, neispričane muzejske priče.
