Koprivnički književnik Marko Gregur obranio je doktorat o temi “Položaj Vinka Vošickog u hrvatskom nakladništvu prve polovice 20. stoljeća”.
Greguru je ovom doktorskom disertacijom bilo važno prikazati Vošickijevo djelovanje i njegov značaj za povijest koprivničkog, ali i hrvatskog nakladništva.
– Zahvaljujući ovom istraživanju prikupljena je i sačuvana dokumentacija koja je desetljećima bila u vinogradima obitelji Vrban i Vošickijevog posinka Miroslava Vlahovića, odnosno u Švicarskoj kod njegova sina Borisa Vošickog – zadovoljno ističe Gregur i dodaje kako pritom nije samo riječ o dokumentima, nego i o fotografijama, kojih je dosad bilo svega nekoliko.
Osim toga, kaže kako je otkriveno i obrađeno mnogo do sada nepoznatih dokumenata koji su bili u arhivima u Osijeku, Varaždinu i Zagrebu.
– Ti se dokumenti, osim Vošickog, tiču i drugih ljudi, primjerice njegova prethodnika Jaroslava Merhauta, o kojemu do sad nismo znali gotovo ništa. Tu je i korespondencija, odnosno pisma Mihovila Tomeca, urednika koprivničkog lista Demokrat koji je izlazio 1919. i 1920., a posebno bih istaknuo građu koja se nalazi u Državnom arhivu u Osijeku, u legatu Pavla Rakoša, Vošickijevog, ali i Merhautovog prevoditelja – objašnjava.
Dodajmo kako je Greguru mentorica bila Gordana Tkalec, izvanredna profesorica, dok su u Povjerenstvu za obranu bili su Mario Tomiša, prorektor Sveučilišta Sjever koji je bio predsjednik povjerenstva, Stipe Botica, bivši dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu i predsjednik Matice hrvatske i Iva Rosanda Žigo, pročelnica Odjela za odnose s javnostima Sveučilišta Sjever.