Traženje posla u Hrvatskoj danas se proteže od nekoliko sati do više godina, pri čemu sve ovisi o tome s kojim znanjima raspolažete i za koliko malo ste spremni potpisati.
Svakodnevno se prate informacije o višku nepotrebne struke s jedne strane te deficitarnim zanimanjima s druge, kao i velikom broju nezaposlenih koji bi mogli upotpuniti prazna radna mjesta, ali ne žele raditi “za kikiriki”.
Negdje u tim skupinama i hladnim statističkim brojkama nalaze se i pripadnici izuzetno ranjive skupine, one s teškoćama u razvoju.
I dalje gotovo nepoželjni
Među njima su i bivši polaznici koprivničkog Centra za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Podravsko sunce. Riječ je o djeci koja su završila osnovnu školu po posebnom programu uz individualizirane postupke te nastavili srednjoškolsko obrazovanje za pomoćna zanimanja. Neka od njih mogli bismo nazvati deficitarnima, no ovoj skupini to na natječajima previše i ne pomaže, doznali smo od ravnateljice COOR-a Radmile Popović.
– Nažalost, moram reći da situacija nije zadovoljavajuća, imajući na umu da svaka osoba s invaliditetom ima pravo na život u zajednici, a povezano s tim zapošljavanje na tržištu rada u skladu sa stečenim kvalifikacijama, zadovoljavajuću plaću koja im omogućuje egzistenciju te uvjete rada i razumijevanje poslodavaca koji im omogućuju ostvarivanje njihovih potencijala – kazala je za Dravu.info.
Dodaje kako je prije dvije godine, uz pomoć rehabilitatora Luke Femeca, provela istraživanje gdje su njihovi bivši učenici nakon završene škole, a rezultati su objavljeni na Konferenciji Saveza edukacijskih rehabilitatora Hrvatske.
– Prema podacima Centra, tijekom deset godina školovanje su završila 64 učenika koja su svoje obrazovanje nastavila u programima za pomoćnog kuhara i slastičara, pomoćnog cvjećara, pomoćnog soboslikara i ličioca, pomoćnog autolimara, pomoćnog stolara i pomoćnog bravara. Uspjeli smo dobiti podatke za 56 učenika, 23 ženska i 33 muška, u dobi od 18 do 29 godina. Najveći broj učenika završio je u Obrtničkoj školi za pomoćnog kuhara i slastičara, čak njih 79 posto te 13 posto za pomoćnog cvjećara. Nekoliko učenika je školovanje nastavilo izvan Koprivnice i završilo za pomoćnog soboslikara, autolimara, stolara i bravara – kazala je Popović.
Zaposlena tek polovica osposobljenih
Od njih 56, u trenutku anketiranja bilo je zaposleno 29 učenika – na određeno radno vrijeme 55 posto, na neodređeno 31 posto, jedan učenik je vlasnik OPG-a, a ostali rade sezonski.
– Budući da živimo u vremenu kada se iznimno potiče zapošljavanje osoba s invaliditetom, kada dugi niz godina imamo kvotni sustav zapošljavanja, važno je znati koja je perspektiva učenika s većim teškoćama te njihovo životno funkcioniranje i društveno pozicioniranje kao jedno od temelja inkluzije nije na razini na kojoj bi trebala biti. Nažalost, unatoč pozitivnim društvenim promjenama i konkretnim financijskim poticajima, učenici s većim teškoćama i dalje su jako ranjiva i marginalizirana skupina stanovništva čije radne vrijednosti i potencijal ostaju neprepoznati, a otvoreno tržište rada “zatvara” svoja vrata te rijetki pojedinci samostalno uspijevaju pronaći svoja radna mjesta, ugovore na neodređeno i riješenu egzistencijalnu sigurnost – dodala je ravnateljica koprivničkog COOR-a Radmila Popović.
