Mjesece u godini iz praktičnih razloga u svakodnevnom ‘razgovornom’ jeziku najčešće imenujemo brojevima.
Tako je trenutno ‘osmi mjesec’, iako je službeni hrvatski naziv ‘kolovoz’, no rijetko se zapitamo zašto je kolovoz baš – kolovoz?
Kolovoz ili latinski ‘augustus’ osmi je mjesec po gregorijanskom kalendaru, a u hrvatskom jeziku ime je dobio po tome što se u tom mjesecu odvozi pokošeno žito.
Imena mjeseca u godini u hrvatskom su i općenito nastala po poslu koji se u to vrijeme obavlja na polju ili prema onome što se događa u prirodi pa se tako, na primjer, i lipanj zove prema lipi koja tada cvate, a listopad po padanju lišća s drveća što je najočitije baš u tom mjesecu.
Zanimljivo je da u slavenskim zemljama slavenske nazive za mjesece susrećemo u ukrajinskom, bjeloruskom, poljskom, češkom i hrvatskom jeziku dok bugarski, makedonski i slovenski koriste međunarodne odnosno latinske nazive, iako poznaju i one slavenske.
Još je zanimljivije što su u pojedinim slavenskim jezicima imena za određeni mjesec ‘pomaknuta’ unazad u odnosu na hrvatski. Tako se ‘kolovoz’ na ukrajinskom, poljskom, češkom i slovenskom zove serpen, sierpien, srpen i veliki srpan, a razlog je ponovno u prirodi i poslu koji se obavlja na polju. Ukrajina, Poljska pa i Slovenija nalaze se sjevernije od Hrvatske pa se u tim zemljama žito odvozi kasnije zbog čega je kolovoz – srpanj.
