Hrvatska narodna banka na svojoj zadnjoj sjednici upozorila je da potrošački nenamjenski gotovinski krediti rastu sve brže te da to nosi potencijalne rizike.
Tako je iznos gotovinskih kredita narastao na osam i pol milijardi eura. Ako se nastavi rast, mogao bi doći i do 20 posto.
Vedran Šošić glavni ekonomist HNB-a gostovao je u HTV-ovoj emisiji ‘Studio 4’ te je prokomentirao novonastalu situaciju.
– To je stopa od 14 posto kakvu dugo nismo vidjeli. Kad se krediti odobravaju relativno labavo, kada imamo snažan rast, često se dogodi da kredite dobiju i oni koji ih neće moći otplaćivati. Zaposlenici u javnim službama dobili su veće plaće i u zadnjih nekoliko mjeseci mnogo je njih odlučilo tih 100, 200, 300 eura povišice pretvoriti u 10.000 eura kredita. I to je jako ubrzalo rast kredita – rekao je u emisiji.
Poteškoće pri vraćanju
Nažalost, dio potrošača mogao bi imati poteškoće pri vraćanju kredita. Naime, Šošić je objasnio kako su ti krediti rizičniji od stambenih gdje je stopa nenaplativih kredita dva do tri posto. Dok je kod gotovinskih i nenamjenskih kredita ta je stopa oko šest posto, više nego duplo.
– To upozorenje je da banke trebaju malo pripaziti sa standardima. Građani su očito optimistični na valu rasta dohodaka. Očekuju da će se to možda i nastaviti, a vjerojatno neće. Teško da plaće mogu nastaviti ovim intenzitetom kojim su rasle u zadnje dvije godine. Također, očekujemo da će se inflacija usporiti. Rast nominalnih dohodaka iz kojih će servisirati kredite neće se više toliko brzo povećavati, pogotovo ako se dogodi pogoršanje makroekonomske situacije. To je nešto što se ne može isključit – pojašnjava.
HNB ocjenjuje da taj rizik nije nešto što može ugroziti financijski sustav.
– Kapital koji banke moraju držati zbog rizika povezanih s uzlaznim financijskim ciklusom povećali smo na 1,5 posto. Pazimo što se događa i spremni smo djelovati ako bude potrebno – dodaje.
Financijski i kreditni savjetnik, Dražen Horvat spomenuo je kako ukupni iznos kredita, stambenih i gotovinskih, otprilike na razini prošle godine. No, kad je riječ o strukturi vidljivo je da gotovinski krediti rastu brže u odnosu na stambene kredite.
– Sigurno da određeni dio klijenata na neki način popunjava svoj kućni budžet. Međutim, mislim da klijenti na tom pozitivnom sentimentu tržišta jednostavno kupuju više, ulažu u nešto. Imate situacije gdje klijenti putem gotovinskih kredita kupuju čak i nekretnine – pojasnio je Horvat.
COVID pandemija
Tijekom gostovanja u emisiji spomenuli su kako su zamijetili brz rast nenamjenskih gotovinskih kredita u vrijeme COVID pandemije.
– Pandemija je riješila taj problem. Uz sve druge probleme koje je donijela, ljudi nisu potrošili, “stisnuli” su se dapače. Štednja je narasla jer nismo putovali, nismo išli u restorane. Trošili smo samo na nužne proizvode, tako da su tada krediti čak i padali – objasnio je za gledatelje.
Također, otkrio je kako se najviše podižu krediti u iznosu od 10 i 20 tisuća eura. Pretpostavljaju kako potrošači uglavnom dižu zbog kupnje auta, ali da se ulaže i u opremanje apartmana.
– Vidimo da ti krediti rastu u proljeće i u Dalmaciji, tako da sigurno se ti krediti puno koriste za opremanje apartmana. Banke nastoje biti konkurentne. Imaju velike viškove likvidnosti, bore se za tržište, tako da drže vrlo povoljne uvjete kredita. Najveći prirast čine krediti iznad 30 tisuća eura- Većina kredita u iznosu do 10 tisuća eura – kaže Šošić.
Istaknuli su kako imaju oko 250 tisuća kredita godišnje. Godišnje se odobri više gotovinskih nenamjenskih kredita nego što ima ukupno stambenih kredita.
– Prosječan iznos je negdje sedam do osam tisuća eura. Ubrzanje je u jednom velikoj mjeri manje zbog većeg broja, a više zbog većeg iznosa. Automobili su poskupjeli, sve poskupljuje pa onda ljudi dižu veće kredite. Jednim znatnim dijelom je to posljedica inflacije – zaključio je Šošić, prenosi HTV.
