Subota, 27. srpnja 2024.

Šahisti obilježavaju svoj Međunarodni dan. Mihočka: Postati velemajstor u šahu je kao postati doktor znanosti

Šahovska zajednica obilježava 20. srpnja, Međunarodni dan šaha, sporta koji mnogi ne smatraju sportom već društvenom igrom, dok oni treći govore kako je riječ o umjetnosti nepredvidljivih poteza.

U svakom slučaju, igra figurama na šahovnici s osam redova i osam stupaca, koja zahtijeva duboku koncentraciju i znalačku strategiju, na području Koprivničko-križevačke županije trenutno okuplja 250 registriranih igrača u sedam klubova, a smatra se kako ih se još najmanje toliko bavi šahom izvan organizacija. Ovdje svakako treba spomenuti i klubove koji nisu u Hrvatskom šahovskom savezu, poput onog u Obrtničkoj školi Koprivnica u kojem je pedesetak učenika.

U povodu Međunarodnog dana šaha razgovarali smo s Nikolom Mihočkom, predsjednikom Šahovskog saveza Koprivničko-križevačke županije koji je na tu funkciju došao prije tri godine.

Snimio Tomislav Matijašić.

Na pitanje koje kriterije mora ispuniti osoba koja se želi učlaniti u klub i ići na natjecanja, doznali smo kako u većini slučajeva sve počinje u školama, gdje se učenici sa šahom susreću na izvannastavnim aktivnostima.

Sve počinje u školi

– Postoje različita znanstvena mišljenja, no osobno smatram kako je idealan početak za igranje šaha prvi razred osnovne škole. Tamo će djeca stjecati osnovna znanja i odigrati prve igre te iskusiti poraz ili pobjedu, a oni najtalentiraniji završit će potom u šahovskom klubu koji pokriva njihovo područje, kada sve postaje malo ozbiljnije – kazao je Mihočka te upozorio kako, nažalost, mnogi odustanu od šaha na prijelazu iz osnovne u srednju školu.

Djeca će tako u klub doći “tehnički pripremljena”, sa znanjem korištenja šahovskog sata i ispunjavanja zapisnika te iskustvom pobjeda i poraza, nakon čega dobivaju svoj FIDE broj kojim mogu na službena natjecanja.

Izvor: Šahovski savez Koprivničko-križevačke županije

– Prerano i prebrzo “guranje” djece na turnire nije dobro, jer kod mlade osobe uzastopni porazi dovode do demotivacije i odustajanja. Zato je važno da se u šah uđe zbog druženja, iz čega će ambiciozni i motivirani polako odlaziti korak dalje i više – doznali smo.

Dodajmo kako je u Hrvatskoj trenutno samo dvadesetak velemajstora i jedna velemajstorica što je pokazatelj da u šahu nije lako doći “do vrha”.

– Postati velemajstor u šahu je ekvivalent kao u znanosti postati doktor – pojasnio je Mihočka.

Šah popularniji nakon Covida i TV serije

Zbog pristupačnosti, jednostavnosti, ali i nedavne pandemije, šah je danas po popularnosti treći sport u svijetu.

– Da, čudno zvuči, ali šahu je Covid zapravo pomogao jer se tih mjeseci u zatvorenom jako igralo. Nakon nogometa i tenisa, po masovnosti smo danas na trećem mjestu na planetu. TV serija Damin Gambit (The Queen’s Gambit, 2020.) također je imala svoj utjecaj – kazao je Mihočka te dodao kako su velika konkurencija šahu računalne igre.

Računalni ili živi trener?

Šah se može igrati i protiv računala te ga koristiti i kao “učitelja”. Usprkos razvijenim aplikacijama , iskusni to ipak ne preporučuju kao jedino, trajno i svakodnevno rješenje.

Izvor: Šahovski savez Koprivničko-križevačke županije

– Učenje šaha je ipak bolje uz neku osobu, jer uključuje socijalni aspekt odnosno kod mladih razvija komunikaciju i razmjenu mišljenja, što sa strojem ne postoji. Mladi su danas ionako previše pred ekranima i razvijaju “ekraniziam” kao vid autizma, pa nema potrebe da ih šah još više udaljava od stvarnosti i odvodi u virtualno – smatra Mihočka koji upravo zato i poziva na boravak u klubovima.

– Šah je plemenita igra koja počinje pružanjem ruke protivniku i iskazivanjem poštovanja uz fair-play, a ravnopravno je mogu igrati žene, muškarci, slijepe osobe i osobe s invaliditetom. Na ploči su uistinu svi jednaki i tu je ‘živ’ trener taj koji na to može staviti naglasak – kazao je naš sugovornik.

Dodaje i slučajeve igranja šaha “na daljinu” kada jedan igrač vara, unoseći poteze protivnika u računalo koje potom daje najbolji mogući uzvratni potez.

Kako se postaje vrhunski šahist?

Pravila šaha relativno je jednostavno naučiti, no ne postaju svi vrhunski igrači. U čemu je tajna?

Izvor: Šahovski savez Koprivničko-križevačke županije

– Šah ima tri faze, otvaranje, središnjicu i završnicu. Kažu da je otvaranje najvažnije jer tako partija kasnije ide. U sredini su razne taktike u kojima morate znati koju figuru se isplati žrtvovati za neku drugu, a koju ne. Završnica nosi svoja pravila i iznenađenja jer određenom žrtvom možete sve okrenuti u svoju korist i pobjedu. Ovdje je važna kreativnost i intuicija za što je u šahu potreban i talent, uz puno vježbanja i igranja – doznali smo.

Naši vrhunski šahisti 

U medijima često pratimo uspjehe naših mladih šahista, koji se s raznih natjecanja vraćaju s medaljama i peharima. U radu s mladima, Koprivničko-križevačka županija u državnom je vrhu.

– U proteklih godinu dana imali smo četiri državna prvaka, to su Bruno i Nora Ljaljić (Križevci), Viktor Gašparec (Đurđevac) i Agata Kokša (Novo Virje). Tu su i dvije juniorske prvakinje, Eva Mihaljević i Jelena Kokša. Dakle, od 10 kadetskih kategorija mi smo u četiri imali državne prvake, a od četiri juniorske, dvije prvakinje. U brzopoteznom šahu državni prvaci su Nora Ljaljić i Gabriel Kapitanić, a u ubrzanom Nora Ljaljić, Viktor Gašparec, Samuel Zobundžija i Petra Karij – pohvalio se Mihočka te dodao i ekipne državne prvake u osnovnoškolskom i srednjoškolskom uzrastu, učenike iz koprivničke škole Antun Nemčić Gostovinski te Gimnazije Fran Galović. Ostale uspjehe svih naših šahista na domaćim i europskim natjecanjima teško je i pobrojati bez da izostavimo koji važan nastup.

Spomenimo kako i ove godine već imamo državne prvake i viceprvake. U svojim kategorijama, to su Bruno Ljaljić, Agata Kokša, Gabriel Kapitanić, Mia Marijan i Samuel Zobundžija.

A da svijet šaha ne počiva samo na leđima mladih govori nam i primjer aktivne legende podravskog šaha – dobitnik nagrade Hrvatskog šahovskog saveza, velemajstor dopisnog šaha rođen 1940. godine – Pavao Keglević.

>> Pavao Keglević (82) doajen je koprivničkog šaha: Mama mi je bila rekla ‘Pa ne buš se valjda celi život samo igral’, na kraju je to tak’ i ispalo

Odnosi sa Savezom i više nego loši

Nažalost, odnosi županijskog šahovskog Saveza s onim državnim nisu najbolji. Puno je kritika na rad nacionalne organizacije, pa je tako Mihočka u veljači bio i kandidat za predsjednika Hrvatskog šahovskog saveza, no sve nije dobro završilo, a posla je na skupštini imala je i policija.

Ukratko, većina skupštinskih delegata, njih 24 od 45, prilikom pokušaja ulaska u dvoranu naišli su na zaštitare, angažirane od strane ovlaštene osobe Saveza, čija je zadaća bila onemogućiti ulazak delegatima okupljenim oko Nikole Mihočke, predsjedničkog kandidata iz Đurđevca. Kulminacija događaja uslijedila je naguravanjem zaštitara i predstavnika medija te pozivom policiji kako bi se osigurala sigurnost prisutnih.

Nakon što su iscrpljene sve mogućnosti odvijanja jedinstvene skupštine, suprotstavljene grupacije održale su izbore sa svojim delegatima u odvojenim prostorima te svaka izabrala svog predsjednika. Nadležne institucije trenutno se bave ovim slučajem.

Izvor: Šahovski savez Koprivničko-križevačke županije
zatvori