Renesansni festival po kojem je Koprivnica nadaleko i naširoko poznata u Hrvatskoj i Europi, održat će se tek krajem kolovoza, no sveobuhvatne pripreme na koprivničkim bedemima već traju jer riječ je ponovno o jednom od najvećih pa onda i logistički najzahtjevnijih takvih festivala u Europi.
Što nas čeka ove godine, hoće li se festival širiti i kakva je turistička budućnost našega kraja, otkrio je direktor Turističke zajednice grada Koprivnice, Renato Labazan.
Ljeto je 2006. Pripreme za Renesansni festival, potpuno novu manifestaciju u Koprivnici su u posljednjoj fazi. Vratimo se još koju godinu unatrag, kada je zapravo festival nastao odnosno rodio se kao ideja?
Renesansni festival se dugo “kuhao” , najprije u mojoj viziji i želji da napravim nešto potpuno novo u svom gradu, da kao direktor TZ ponudim totalno drugačiju, originalnu turističku priču, a onda u širenju te ideje na potencijalne sudionike, partnere i sponzore. Nije bilo ni lako ni jednostavno, trebalo je uvjeriti stare majstore da su iz prašine izvuku zaboravljene alate i ponovo počnu primjenjivati svoje vještine, zainteresirati pojedince da se pretvore u autentične likove poput prosjaka, kmeta, haramije, guščarice, gubavca, proučiti stare recepte i naučiti spravljati renesansna jela, osigurati odjeću i obuću tipičnu za to doba. Neki su me dočekivali s pitanjima ‘kaj spreman nove maškare u gradu’ ili pak zašto ne smiju nositi sunčane naočale ili sat ili kaj smeta ako se posluži pomfrit… A mnogima nije bilo jasno zašto navečer ne planiram neku estradnu zvijezdu?! Doduše, bilo bi puno lakše nazvati nekog menadžera, rezervirati pozornicu i razglas, sve to debelo platiti i bez muke brojiti posjetitelje. No izabrao sam puno kompliciraniji i teži put, na sreću prepoznali su ga mnogi, tijekom godina oko festivala stvorila se jezgra od najmanje tisuću ljudi, entuzijasta, strastveno uživljenih u svoje uloge, koji već godinama promišljaju s kojim će novitetima i poboljšanjima oživjeti daleku prošlost.
Što je vaša obitelj tada rekla za ideju, a što najbliži suradnici?
Obitelj mi je dala bezrezervnu podršku, što je izrazito važno jer sam zbog dugih i obimnih priprema radio po cijeli dan i često izbivao od kuće. Usto imao sam sreću što su moji najbliži suradnici i organizacijski tim kojeg sam izabrao te tadašnje Turističko vijeće prepoznali vrijednost Renesansnog festivala.
Od tada, jako puno festivala i sajmova s povijesnom tematikom zaživjelo je u Hrvatskoj, ali i regiji. Ni jedan toliko velik kao Vaš, doduše. Smatrate li da je upravo Renesansni festival udario temelje povijesno-turističke ponude u državi?
Naš festival u mnogočemu je bio preteča, prvih godina imali smo pravu putujuću karavanu koja je širom Hrvatske promovirala našu manifestaciju. Podsjetio bih samo da su naši obrtnici, trgovci, mušketiri i drugi likovi godinama činili preko 60 posto ponude Markovog sajma u Zagrebu, da smo bili brojni sudionici povijesnih manifestacija u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, BiH, Italiji i Njemačkoj te da su mnogi od nas tražili savjete, ideje, naše ljude….
Renesansni festival u Koprivnici potaknuo je mnoge građane na razmišljanje o prošlosti našega grada te ju zainteresirao za istu. Povijest je i vaša jača strana s obzirom da ste prije uloge šefa gradskog turizma radili kao profesor povijesti i geografije. Što je toliko privlačno u povijesti i što ste sve zanimljivog o Koprivnici saznali kao organizator najveće povijesno – turističke manifestacije?
Povijest je doista učiteljica života. I mada Koprivnica nema tako uzbudljivu prošlost kao neki gradovi, uostalom nemamo ni dvorce ni druge velebne građevine, pruža obilje zanimljivih detalja. Moram istaći da mi je to što sam po struci povjesničar pomoglo u stvaranju prepoznatljive manifestacije, ali da sam kao iskusni turistički djelatnik znao da zapravo moram stvoriti dobru priču. Današnje turiste ne zanimaju stroge činjenice koje uostalom mogu lako pronaći na Wikipediji, nego duh, atmosfera, doživljaj. A mi smo u tome zasigurno uspjeli.
Koliko su se turisti i turizam promijenili u ovih 19 godina koliko ste na čelu Turističke zajednice grada Koprivnice?
Kao i sve okolo nas, promjena je ogromna. Današnji turisti puno su probirljiviji, traže pravu vrijednost za svoj novac, jako su oslonjeni na društvene mreže. O turizmu se puno piše i govori, ali mi kao zemlja, a pogotovo Podravina, još nismo iskoristili svoje potencijale.
Koprivnica nije veliko urbano područje međutim zanimljivog sadržaja ne nedostaje. Što Koprivnica odnosno Podravina nudi turistima koji se ovdje zateknu u vrijeme kada ne traje neka manifestacija ili slično? Što se isplati vidjeti, ali i na čemu definitivno moramo poraditi?
Kod nas se ozbiljno mora poraditi na cjelogodišnjoj ponudi i kad govorim o tome, moram spomenuti da mi je žao što nisam dobio podršku za ideju izgradnje malog renesansnog grada kraj bedema i njihovu rekonstrukciju koji bi omogućili zanimljive povijesne, gastronomske i druge sadržaje tijekom cijele godine.
Renesansni festival najveća je manifestacija u Koprivničko-križevačkoj županiji, a to je ponovno dokazala i prošle godine kada je zamalo oboren rekord posjećenosti. Ono što pomalo prolazi ispod opažanja jest činjenica da na RF-u nema velikih glazbenih ili drugih imena koji bi privukli tisuće posjetitelja već se visoka posjećenost događa isključivo zbog originalnog i autentičnog sadržaja. Upravo to je ono što festival čini jedinstvenim.
Od samih početaka gradino autentičnu povijesnu priču u kojoj doista nema mjesta za klasične zabavnjačke koncerte koji na par sati okupe mnoštvo ljudi. Nas puno više zanima da turisti cijeli dan ili više dana borave na festivalu, da tu ručaju i večeraju, kupuju originalne proizvode od naših obrtnika i trgovaca, naprave po stotinjak odličnih fotografija koje potom dijele na društvenim mrežama, da su svi smještajni kapaciteti u Koprivnici i okolici potpuno puni za vrijeme festivala, da se u Grad slije milijunski prihod. Nije nam cilj da dva tri pjevača ‘poberu vrhnje’ nego da svaki pojedinac koji četiri dana ulaže svoje vrijeme, znanje, iskustvo i volju ode kući s nekom zaradom i dobrim vibracijama.
Smatrate li da su Podravci prepoznali značaj te manifestacije za naš kraj?
Naravno da jesu, što najbolje potvrđuje rastući broj tvrtki, obrtnika, udruga i pojedinaca koji žele aktivno sudjelovati na festivalu.
Koje je vaše osobno mišljenje o smjeru razvoja gradskog turizma? Je li ovo što nudimo – manifestacije, tradicijski turizam – dovoljno ili treba napraviti nešto više ili drugačije?
U razvoj turizma treba uložiti puno više sredstava nego se to činilo do sada.
Značaj RF za Koprivnicu je gotovo nemjerljiv međutim od strane obrtnika i izlagača, ali i sudionika festivala često čujemo želje da traje duže. Što je potrebno kako bi se festival vremenski proširio na dva ili čak tri vikenda?
Potrebna su daleko veća financijska sredstva koja za sada Turistička zajednica sama ne može osigurati.
Hoće li se festival prostorno širiti? Jesu li bedemi premali za ogroman interes posjetitelja? Kako bi prostor bedema mogli iskoristiti tijekom cijele godine?
Već sada je po površini Renesansni festival među najvećima u Europi, imamo više kvadrata od renomiranog Caltenberga čiji proračun je vjerojatno stostruko veći od našeg. Dakle, ne moramo se širiti u tom smislu, nego planirati dulje trajanje.
I za kraj, jedno osobno pitanje, ako smijem. Uhvatio sam vas jednom kako sa prozora oružarnice zamišljeno gledate prema prostoru festivala. Danas, gotovo 20 godina poslije, možete li zamisliti svoj život bez Renesansnog festivala?
Nikad ne znate kud vas život može odvesti…
