Svjetski dan prevencije utapanja obilježava se 25. srpnja.
Opća skupština Ujedinjenih naroda 2021. godine usvojila je povijesnu Rezoluciju o globalnom sprječavanju utapanja kojom se prepoznaje globalni opseg i utjecaj prevencije utapanja te se poziva na koordinirano multidisciplinarno djelovanje kako bi se spriječilo utapanje, jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta od ozljeda diljem svijeta.
Kada je riječ o Koprivničko-križevačkoj županiji, od 2019. pa do srpnja 2024. godine zabilježeno je šest slučajeva utapanja.
Rekla nam je to Dijana Žagar, glasnogovornica Policijske uprave koprivničko-križevačke, i naglasila da se u svim spomenutim slučajevima radilo o muškarcima različite životne dobi.
– Tijekom prošle godine nisu zabilježeni slučajevi utapanja, dok je u srpnju ove godine zabilježen jedan slučaj utapanja – istaknula je.
>> Tragedija na Šoderici! Utopio se sredovječni muškarac, policija istražuje slučaj
Epidemiologinja Zavoda za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije dr. Danijela Pinter dodala je da je prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije najveća stopa utapanja među djecom od prve do četvrte godine.
– U 2022. godini u Hrvatskoj su od utapanja umrle 73 osobe i značajno je viši udio osoba muškog spola – kazala je dr. Pinter.
Nastavila je kako su savjet “Plivajte, plivanje je zdravo” sigurno svi čuli, i više puta u životu.
– Plivanje je zabavno. Plivanje pozitivno utječe na fizičko i mentalno zdravlje. Kako bismo uživali u ovim pozitivnim stranama plivanja, prilikom odlaska na kupanje određene rizike moramo svesti na minimum. Jedna od vrlo rijetkih, ali mogućih negativnih posljedica kupanja u prirodi i na bazenima je mogućnost da dobijemo neku zaraznu bolest, primjerice proljev, upalu oka, gnojne upale kože. Iako su mikroorganizmi u vodi prisutni, na sreću oni su često u vodi i jako razrijeđeni. Bez obzira na to, moramo voditi računa o tome da zaražavanju pogoduje dug boravak u vodi, gutanje i zagrcavanje vodom, ronjenje s otvorenim očima i boravak u plićaku gdje dolazi do dizanja sedimenta. Ako navedene radnje svedemo na minimum, sveli smo na minimum i mogućnost zaraze. Nakon kupanja obavezno je tuširanje čistom vodom – objasnila je.
Kao drugi, puno opasniji rizik, istaknula je mogućnost utapanja. Nastavila je kako je stoga važno prije samog odlaska na kupanje djecu upoznati s potencijalnim opasnostima i podučiti ih što se smije, a što ne smije kada se odlazi na plivanje. Kazala je i kako iste mjere predostrožnosti vrijede i za odrasle – u vodu se ulazi postupno, pliva se u društvu, ne skače se u vodu i ne zadržava se dugo dah pod vodom.
– Djeca u vodi moraju biti pod stalnim nadzorom odraslih. Posebno se to odnosi na jako malu djecu koja se na žalost mogu utopiti i u vrlo maloj količini vode. Ako govorimo o kupanju u bazenima, a kućni bazeni su ušli u široku upotrebu posljednjih godina, oni ne smiju biti dostupni djeci kada odrasla osoba nije prisutna. Manji bazeni, primjerice bazeni na napuhavanje, moraju se nakon korištenja isprazniti kako ne bi došlo do nesretnog slučaja kada nam dijete nije “na oku” – pojasnila je dr. Pinter i napomenula kako je važno osvijestiti vlastite plivačke sposobnosti te podučiti djecu plivanju, a odrasle osobe i djeca koja nisu dobri plivači trebaju biti pod nadzorom iskusnijih plivača. Pritom, djeca koja još ne znaju dobro plivati trebaju koristiti pomagala poput sigurnosnog prsluka, sigurnosnih pojaseva ili rukavica.
Osvrnula se dr. Pinter i na kupanje u rijekama i jezerima za koje ističe da nosi dodatnu opasnost zbog mutne vode gdje nemamo uvid u to što je ispod nas te zbog mogućnosti postojanja jakih struja i virova, gustog raslinja te naglih promjena temperature i dubine.
– Plivanje u slatkoj vodi je obično teže u usporedbi s morskom vodom. Prilikom ronjenja ne smije se zadržavati predugo dah i roniti treba u paru. Plivanje i alkohol nikako ne idu zajedno zbog brojnih razloga – alkohol utječe na sposobnost rasuđivanja i motoričku koordinaciju plivača. Poseban oprez je potreban kod osoba s kroničnim bolestima, bilo zbog potencijalnih nuspojava lijekova koje uzimaju, bilo zbog posljedica koje mogu izazvati izloženost suncu i hladnoj vodi te veća fizička aktivnost. Ako u vodi uočite nekog u nevolji, odmah potražite pomoć. Spašavanje prepustite osobama koje su obučene za to, a ako takvih osoba nema u blizini, osobi u nevolji pristupite s oprezom jer osoba koja se utapa može ugroziti i najbolje plivače. Ako je nastradala osoba u nesvijesti i ne diše potrebno je započeti osnovne mjere oživljavanja i pozvati hitnu medicinsku pomoć – zaključila je dr. Pinter.
Savjeti kupačima
- ne plivajte na udaljenosti većoj od 100 metara od obale,
- koristite uređene plaže, na kojima postoji spasilačka služba,
- ne skačite u vodu sa mjesta koja nisu uređena za skakanje ili je skakanje zabranjeno,
- ne ulazite u vodu pod utjecajem alkohola ili droga,
- ne plivajte neposredno nakon obroka,
- ne izlažite se predugo jakom suncu i ne ulazite u hladnu vodu vrući,
- izbjegavajte plivati sami,
- djeca nikako ne bi smjela ići na kupanje bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe – imajte stalni nadzor nad djetetom jer se ono može utopiti i u plitkoj vodi,
- neplivači ili osobe koje slabije plivaju obavezno trebaju koristiti pomagala za plivanje uz nadzor dobrih plivača,
- ako u vodi primijetite nekoga u nevolji, odmah pružite ili potražite pomoć
pozovite pomoć na 112 ili 192
