Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) prošle je godine zaprimila 3.900 prijava sumnji na nuspojave lijekova u Hrvatskoj koje su sadržavale ukupno 10.799 prijavljenih nuspojava.
– Broj nuspojava je veći od broja zaprimljenih prijava jer svaka prijava može sadržavati jednu ili više nuspojava. Ukupan broj prijava sumnji na nuspojave lijekova u 2023. godini manji je za 13 posto u odnosu na 2022. godinu, a i na razini Europske unije također je zabilježen pad broja prijava sumnji na nuspojave – objašnjavaju i napominju kako je najveći udio prijava zaprimljen od liječnika i to 63 posto, nakon čega slijede farmaceuti sa 16 posto te pacijenti, odnosno korisnici lijeka i to njih 14 posto.
Čak 916 prijava otrovanja lijekovima
Prema dostupnim podacima, HALMED je lani od Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada zaprimio 916 prijava otrovanja lijekovima.
– Ukupno 420 prijava sadržavalo je podatak o nuspojavi lijeka, dok 496 prijava nije sadržavalo podatak o nuspojavi lijeka ili je u njima bilo jasno navedeno da nije došlo do nuspojave – stoji u izvješću.
Navodi se kako su najzastupljenija skupina lijekova oni koji se koriste za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatori, na drugom mjestu nalaze se lijekovi koji djeluju na živčani sustav, dok se na trećem mjestu nalaze lijekovi za liječenje sustavnih infekcija.
Najčešće nuspojave
– S obzirom na ozbiljnost nuspojava, 46 posto ukupno zaprimljenih prijava čine prijave koje se klasificiraju kao ozbiljne. Najčešće prijavljene nuspojave bile su mučnina, pretjerana pospanost, proljev, vrućica i povišena tjelesna temperatura, svrbež, glavobolja, osip, crvenilo, bol u abdomenu i povraćanje. Radi se o nuspojavama karakterističnima za klasične sintetske lijekove. Navedene nuspojave obično su blagog karaktera te prolaze kroz nekoliko dana bez potrebe za dodatnim liječenjem ili uz simptomatsko liječenje – objašnjavaju u HALMED-u.
Nadalje, promatrajući odnos dobi pacijenata, odnosno korisnika lijeka i broja lijekova koje istodobno primjenjuju, prošle godine, jednako kao i proteklih, u mlađih dobnih skupina prevladava primjena jednog lijeka u terapiji odnosno prevenciji bolesti.
– Nastavlja se trend zaprimanja prijava sumnji na nuspojave s većim brojem istodobno primijenjenih lijekova u odraslim i posebice starijim dobnim skupinama, a navedeni podaci ukazuju na problem istodobnog korištenja većeg broja lijekova koji raste s dobi bolesnika te postaje izraženiji u starijih bolesnika. Stoga je kod starijih bolesnika potreban poseban oprez prilikom primjene većeg broja lijekova zbog mogućih interakcija lijekova koje ujedno mogu biti i uzrok nuspojava – upozoravaju u agenciji.
Smrtni ishod kao posljedica nuspojave lijeka
Kada je riječ o sumnji da je smrtni ishod nastao kao posljedica nuspojave lijeka, ona je prijavljena u 71 slučaju.
– Broj prijava u kojima se sumnja da je smrtni ishod nastao kao posljedica nuspojave lijeka u 2023. godini manji je u odnosu na 2022. godinu kada je zaprimljeno 178 prijava sa smrtnih ishodom. Analizom podataka o lijekovima za koje je prijavljena sumnja na nuspojavu sa smrtnim ishodom uočava se da se u najvećem broju prijava radi o lijekovima za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatorima. Kao i proteklih godina, u najvećem broju smrtnih slučajeva pacijenti su imali tešku podležeću bolest, primjerice karcinom, nasljednu metaboličku bolest, kardiovaskularnu bolest ili transplantaciju organa. Prisutnost takvih bolesti otežava procjenu uzročno-posljedične povezanosti između primjene lijeka i nuspojave. Stoga je teško isključiti utjecaj tijeka progresije same bolesti na smrtni ishod, odnosno mogućnost da je u predmetnim slučajevima do smrtnog ishoda doveo prvenstveno tijek progresije same bolesti, a ne primjena lijeka – zaključuju u HALMED-u.
