Sjednica Županijske skupštine Koprivničko-križevačke županije koja je održana jučer bila je povod konferenciji za medije Županijske organizacije SDP-a Koprivničko-križevačke županije.
Predsjednik Tomislav Golubić uvodno je kazao da je sjednica imala dvije epizode – jednu vezanu uz rebalans proračuna i jednu uz temu Nacionalnog parka Rijeka Drava.
– Postoji veliki višak sredstava koji Koprivničko-križevačka županija ima i prenosi ta neutrošena sredstva. Prvo smo mislili da se radi o 9,8 milijuna eura, no u rebalansu smo vidjeli da se radi o 10,5 milijuna eura. Podnijeli smo stoga amandman jer se od 1. srpnja diže cijena smještaja u domu za 25 posto, što će iznositi otprilike 120 eura po korisniku, pa smo tražili da se dio neutrošenih sredstava prebaci kako bismo prevenirali najavljeno povećanje cijene. Dobili smo odgovor da se to ne može provesti jer se time ugrožava projekt Dvorca Inkey – objasnio je Golubić.
Istaknuo je da je to praksa koju doživljavaju već nekoliko godina.
– Sve one stvari koje predlažemo na prvu se odbijaju, a kasnije se neke varijacije odrade i župan ih prihvati i neke stvari uvrsti kasnije na proračunu ili rebalansu, poput primjerice sufinanciranja medicinski pomognute oplodnje ili povećanja studentskih stipendija. Nadamo se da će biti dovoljno volje i razuma te da u proračunu za 2025. godinu ta sredstva za Dom za starije i nemoćne budu povećana – naglasio je Golubić.
Što se tiče zaključka o pokretanju inicijative za osnivanje radne skupine Županijske skupštine Koprivničko-križevačke županije radi prikupljanja i obrade podataka potrebnih za izradu stručne podloge za proglašenje Nacionalnog parka Rijeka Drava, Golubić je kazao da im puno toga nije bilo jasno iz tog dokumenta.
– Razgovarali smo i sa Željkom Lackovićem i županom i stručnim službama i nije nam bilo jasno tko je predlagatelj tog zaključka i na kraju je ispalo da je to Lacković, a za pripremu tog zaključka, kako je rekao župan na sjednici, Lacković nije smatrao shodnim niti da dođe na odbor ili kooordinaciju već je samo rekao na posljednjoj sjednici da nešto traži i izrađen je taj zaključak. Žao mi je da je Damir Felak u potpisu tog zaključka. Njime nije utvrđeno niti tko će imenovati radnu skupinu, niti koliko ima članova, koja su prava i obaveze, tko će biti članovi, niti koji je njen cilj. Upozoravali smo na to u jučerašnjoj raspravi i zaključili da je zapravo riječ o mrtvom slovu na papiru. Rasprava nije urodila plodom – niti smo dobili odgovore, niti je jasno rečeno je li ovo jedna politički motivirana inicijativa ili se radi o konkretnoj inicijativi za dodatnu zaštitu postojećih zaštićenih dijelova prirode. Bili smo zato suzdržani kod glasovanje – pojasnio je Golubić.
Više o samoj ideji nacionalnog parka rekao je načelnik Općine Legrad Ivan Sabolić istaknuvši kako je problem sa zaključkom taj što se sve svelo na ekonomsku sferu, a malo toga na sferu zaštite okoliša zbog čega bi se trebao nacionalni park i proglašavati.
– Postoje pozitivni i negativni aspekti ove ideje. Stanovnicima 10 općina uz rijeku Dravu treba dati nekakve kompenzacijske mjere jer će biti pogođeni i imati ograničenja razvojem industrije ili prilikom građenja, a upitan je i sam ulazak u nacionalni park. Naime, za ulaz u svaki nacionalni park stoji da se naplaćuje ulaz. Nepojmljivo je da bi ribič koji na Dravi lovi ribe morao plaćati ulaznicu da ide loviti ribu, a i sam ribolov je jako ograničen i dozvoljen samo na malim dijelovima nacionalnih parkova. Što se tiče poljoprivrede, ona je zabranjena u tim zonama nacionalnih parkova, a na udaljenosti 500 metara od nacionalnog parka moraju se koristiti samo ekološki prihvatljivi pesticidi. Moramo razmisliti želimo li takav nacionalni park ili ne – objasnio je Sabolić.
Dodao je da je njihov prijedlog bio taj da se ide na referendum.
– No, onda bi se dogodilo da bi ljudi možda uočili više negativnih posljedica i takva ideja onda ne bi prošla – kazao je.
Osvrnuo se i na zaštićene dijelove prirode na našem području.
– Imamo ih dovoljno, primjerice Veliki Pažut i Đurđevački pijesci, i oni imaju već svoja ograničenja. Prijedlog bi možda trebao biti da se te kategorije stave u višu kategoriju, možda da budu nacionalni park. Trebalo bio se ograničiti na neke koji su već vrednovani, jer bismo uspostavom nečeg novog 10 općina stavili u nepovoljniji položaj prema drugima. Susjedne županije osnivanje nacionalnog parka nisu baš prihvatile, a uz to postoji i veliki otpor stanovništva. Tražili smo odgovore na sva ova pitanja na Skupštini, ali ih nismo dobili – zaključio je Sabolić.
