Premijer Andrej Plenković najavio je ponovno uvođenje obveznog vojnog roka, prenosi portal Index.hr.
Glavni stožer Oružanih snaga već je pripremio prijedlog koji će biti upućen vladi, a ministar obrane Ivan Anušić rekao je da bi provođenje temeljne vojne izobrazbe moglo započeti već sljedeće godine sa smanjenim kapacitetom.
Anušić je za HRT rekao da će se obvezno služenje vojnog roka provoditi između dva i tri mjeseca, obveza će godišnje obuhvatiti potencijalno 18 tisuća mladića, te da su podignuli naknade koje sada iznose 900 eura. Također je potvrdio da ostaje pravo na prigovor savjesti, ali da će zakonom ‘demotivirati služenje civilne službe’ koja će trajati šest mjeseci.
– Nosit će se grablje i motika, recimo, vreće kada se budu stavljali nasipi od mogućih poplava, nosit će se neke druge stvari – oružje neće morati nositi, ali će svoju dužnost i obvezu prema državi morati odraditi – kaže Anušić.
Prigovor savjesti
Prema Ustavu Republike Hrvatske, građani imaju pravo na prigovor savjesti, što im omogućuje da, zbog svojih vjerskih ili moralnih uvjerenja, odbiju sudjelovanje u vojnim dužnostima i umjesto toga izvršavaju civilnu službu. Međutim Europski sud za ljudska prava ističe da civilna služba ne smije imati odvraćajući ili represivni učinak, čemu se protivi najava ministra obrane Anušića, naglašavaju iz Inicijative protiv obveznog vojnog roka koju je pokrenuo Centar za ekonomsko obrazovanje. Također, podsjećaju da je u presudi iz 2018. godine protiv Armenije Sud u Strasbourgu zaključio da alternativna služba ne smije trajati više od 50 posto dulje od vojnog roka. Ova presuda, kažu iz Inicijative, sugerira da bi najavljene promjene u Hrvatskoj također predstavljale kršenje prava na prigovor savjesti.
Ekonomske posljedice vojnog roka
Inicijativa također naglašava ekonomske posljedice vojnog roka, ističući da bi prisilno služenje imalo značajan negativan učinak na tržište rada. Upozoravaju da će prisilni rad ročnika koštati više nego što se procjenjuje. Troškovi nisu samo za smještaj, hranu, prijevoz i obuku već i razlika između naknade za prisilni rad i zarade koju bi ročnici ostvarili na tržištu rada. To će, kažu, dodatno pogoršati nedostatak radne snage u Hrvatskoj, što će negativno utjecati na gospodarstvo.
– Pozivamo vladu Republike Hrvatske da odustane od uvođenja protuustavnog, protukonvencijskog i ekonomski štetnog vojnog roka. Vlada treba razmotriti i uvesti drugačije politike poput revizije plaća vojnih službenika i uspostave robusne ugovorne pričuve. To bi omogućilo oružanim snagama ispunjenje obrambene funkcije bez kršenja prava i sloboda građana i s manje troškova za gospodarstvo – poručuju iz Inicijative.
Dodajmo na kraju da Centar za ekonomsko obrazovanje najavljuje pravne korake, uključujući prijedlog za ocjenu ustavnosti, tužbu Europskom sudu za ljudska prava i javne prosvjede, kako bi se zaustavila ova politika.
