U povodu 31. obljetnice i Dana Koprivničko-križevačke županije razgovarali smo sa
županom Darkom Korenom kako bismo doznali imaju li županije i dalje svoje opravdano
mjesto u ustroju Republike Hrvatske te ono uobičajeno – što će se sve raditi i graditi kako bi stanovništvo imalo još bolji životni standard.
Počnimo s najvećim, kapitalnim investicijama koje se odvijaju na našem području. U kojoj su fazi drugi kolosijek i obnova postojećeg u dužini 42 kilometra, aglomeracija i Piškornica?
Pruga koja do Mađarske prolazi i našom županijom je projekt vrijedan 400 milijuna eura što je više od Pelješkog mosta i radovi jako dobro i brzo napreduju. Tri aglomeracije odnosno polaganje desetina kilometara novih vodovodnih i odvodnih cijevi na području gradova “teške” su ukupno 150 milijuna, omogućit će stotine novih priključaka žiteljima u općinama i ti projekti su u visokoj fazi realizacije. Naš famozni, budući Centar za gospodarenje otpadom Piškornica, koji će koristiti četiri županije je upravo u fazi projektiranja, nakon čega slijedi izgradnja. Većina se radova financira iz EU fondova, dok manji dio osigurava država. Kapitalne infrastrukturne investicije od nacionalnog značaja koje se trenutno odvijaju na ovom prostoru vrijedne su preko 700 milijuna eura i one usmjeravaju naš put daljnjeg razvoja i dugoročnog boljitka. Mnogi možda toga nisu dovoljno svjesni ili jednostavno ne žele to vidjeti, no činjenica je da u ovih 31 godinu postojanja Županije nikada nije bilo ovako velikih ulaganja u naš kraj. Stoga s pravom možemo reći da Koprivničko – križevačka županija proživljava jedan sasvim novi gospodarski i društveni zamah.
Brza cesta?
Tko želi, može vidjeti da se ona doista gradi i to iz dva pravca, Križevaca i Vojakovačkog
Kloštra. Važno nam je da se u vrijeme izgradnje te dionice istovremeno radi na ishođenju sve potrebne dokumentacije za nastavak gradnje prema Koprivnici, što je temeljni cilj. Isto tako treba ustrajati na tome da se ona izgradi u punom profilu brze ceste. Ovom kraju, u kojem su smješteni važni gospodarski subjekti od nacionalnog značaja poput naših perjanica Podravke, Belupa, Radnika i ostalih velikih kompanija to je iznimno potrebno u gospodarskom smislu, isto kao i stanovništvu kojem je nužna bolja povezanost s ostatkom Hrvatske.
Naša županija u Razvojnom sporazumu Sjeverne Hrvatske ima i nekoliko vlastitih
“želja”. Podsjetimo, to su revitalizacija dvorca Inkey u Rasinji, izgradnja nove Srednje škole u Koprivnici, Centar za palijativnu medicinu, Terminal za intermodalni transport u Križevcima i Termalne toplice u Kloštru Podravskom. Čemu smo najbliži, a što bi moglo otpasti?
– Županija je nositelj projekta Inkey jer smo dvorac kupili i sada ga revitaliziramo. Od
Ministarstva turizma smo dobili pomoć od 10 milijuna eura na što ćemo dodati naših tri. Naša odluka da krenemo u spašavanje tog kulturnog blaga koje će postati turistički biser na kontinentu se pokazala ispravnom. Bespovratna sredstva koja smo dobili ne samo da su
“vjetar u leđa” nego I garancija da će projekt biti realiziran. Županija će izgraditi i novu Srednju školu u Koprivnici, za što pripremamo dokumentaciju dok “palijativa” i dalje ostaje
projekt bolnice iako su u međuvremenu osnivačka prava prešla na državu. Terminal i toplice su projekti Križevaca i Kloštra Podravskog, no podsjećam kako su to prijedlozi koje nositelji mogu korigirati.
Radi se na formiranju županijskog Centra zaštite i spašavanja u Koprivnici, koji bi na jednom mjestu okupio sve žurne službe i tako pomogao njihovoj efikasnosti.
Dokumentacija za izgradnju je spremna, financirana iz Razvojnog sporazuma Sjever i nadamo se natječaju na koji bismo prijavili gradnju Centra. Izuzetno nam je važna izgradnja tog centra koji realiziramo u suradnji s Gradom Koprivnica koji je osigurao prostor u Kampusu. Tamo će uz županijski Stožer civilne zaštite, županijsku Vatrogasnu zajednicu i Službu civilne zaštite Koprivnica biti preseljena i koprivnička Javna vatrogasna postrojba. Riječ je o itekako važnom projektu koji je posebno dobio na značaju u ovom, malo je to reći, zahtjevnom vremenu.
Nakon izgradnje Centra kompetentnosti u Koprivnici i Đurđevcu te pet školskih
sportskih dvorana u pet općina, Županija je krenula u uređivanje sportskih igrališta.
Ovih dana uređeno je ono Srednje škole Koprivnica. Uređenje koprivničkog “Školaka” vrijedno je više od 1,2 milijuna eura i to je najveći projekt tog tipa koji radimo u ovom ciklusu. U planu je i energetska obnove zgrade sportske dvorane Srednje škole Koprivnica za koju je proveden postupak javne nabave za izradu projektno-tehničke dokumentacije, a projekt ćemo kandidirati na buduće natječaje u sklopu poziva za energetsku obnovu javnih zgrada. Uz spomenuto igralište već su obnovljeni i vanjski tereni na križevačkoj Gimnaziji te u osnovnim školama u Goli, Đelekovcu i Kalinovcu, a iduća su na redu školska igrališta u Drnju i Križevcima. Realizacija ovih projekata je još jedan doprinos boljim materijalnim uvjetima u sektoru obrazovanje, a osim vrijednosti za školski sport ove rekonstrukcije imaju važnu komponentu i u smislu rekreativnog sporta.
Što je s Učeničkim domom u Koprivnici? Trebao je biti izgrađen u suradnji s Gradom, gdje je zapelo?
U početku je bilo zamišljeno da u to partnerstvo idemo u potpunosti s Koprivnicom dok
nismo imali izvor financiranja, no u međuvremenu smo dobili i zgradu i četiri milijuna eura u državnom proračunu za izgradnju, tako da su na Gradu sada samo komunalna rješenja i
podrška oko projektne dokumentacije, bez drugih obveza. Milijun eura će otići na statičku
stabilizaciju objekta, a ostatak je za izgradnju. Dom će imati 70 ležajeva, a uz obnovu
postojeća dva kata nadogradit će se još dva. Učenički dom imat će sve što jedan takav
moderan objekt za smještaj učenika mora imati i uvjeren sam kako će to biti dodatna
vrijednost, ali i pozivnica da učenici za svoje školovanje izaberu upravo u Koprivnicu.
Na školama u općinama postavljaju se solarni paneli, koliko ih je već u funkciji?
U sklopu odlične suradnje sa svim općinama realiziramo postavljanje fotonaponskih elektrana na školama, a u protekle tri godine postavljene su na 13 škola, ukupne vrijednosti 562 tisuće eura. S obzirom na to da visoka cijena energenata utječe na funkcioniranje mnogo čega, tako je i sa sustavom obrazovanja, a ova je inicijativa zamišljena kao način da pokušamo biti što energetski neovisniji. Projekt energetske zelene tranzicije nastavljamo i dalje, ne samo zbog ekonomske komponente i smanjenja troškova već i zbog održivog razvoja koji zagovaramo.
Županijske studentske stipendije relativno su noviji “proizvod”, počeli ste s dvadesetak po sto eura, koliko ih je sada?
Došli smo do sto stipendija po 150 eura i namjeravamo iznos podići ponovno i ove godine, a tu dinamiku ćemo održavati i dalje odlukama na Županijskoj skupštini. Ulaganje u
obrazovanje je jedno od najvažnijih ulaganja i mi smo to davno shvatili te u skladu s našim
nadležnostima i mogućnostima nastojimo biti prisutni u segmentu visokog školstva i pomoći mladim ljudima. Naša županija treba više visokoobrazovanog kadra koji će danas-sutra biti na pozicijama donositi odluke, a ovim putem, kroz stipendije taj njihov put razvoja možemo barem malo učiniti lakšim. No ponavljam, punu pažnju usmjeravamo na srednjoškolsko obrazovanje, u posljednje vrijeme na strukovno što Županijski Centar kompetentnosti u Koprivnici i Đurđevcu potvrđuje.
Nezaobilazna tema je i zdravstvo, hoće li sada biti više ulaganja u županijske
zdravstvene ustanove nakon što je iz županijskog proračuna, pod okrilje države otišla Opća bolnica u Koprivnici?
Najvažnije je da se ništa dramatično nije dogodilo za pacijente i korisnike usluga, a Županija će i dalje toj ustanovi biti na usluzi kroz nabavku opreme ili slično. Što se tiče redovnih troškova, da, bolnica nam je bila velik teret u proračunu i ovo nam sada otvara mogućnost pojačanog ulaganja u druge županijske ustanove, Dom zdravlja, županijski Zavod za Hitnu medicinu i Zavod za javno zdravstvo. Već planiramo proširenja i nabavu novih vozila za hitnu službu, a pripremamo i veliki projekt izgradnje novog objekta Doma zdravlja u Križevcima vrijedan šest milijuna eura čime ćemo unaprijediti zdravstvenu skrb ne samo Križevaca već i šire okolice.
Kako riješiti nedostatak liječnika?
To je pitanje na koje je teško dati odgovor i u domeni je nacionalnog sustava zdravstva.
Činjenica je da obiteljska medicina specifična grana zdravstvene zaštite i često nije atraktivna i mladim liječnicima, no mi dajemo sve od sebe kako bi na našoj razini učinili sve da naše ordinacije budu popunjene liječnicima. U suradnji našeg Doma zdravlja i jedinca lokalne samouprave osiguravaju se značajna financijska sredstva kako bi potaknuli dolazak liječnik, a Županija sufinancira i kamate za rješavanje stambenog pitanja. Trenutno tu pogodnost koristi 39 liječnika i vjerujem kako je ta mjera pomogla da situacija ipak bude bolja. No ponovit ću, odgovornost za aktualno stanje ne leži u jedinicama lokalne i regionalne samouprave, već je pitanje primarne zdravstvene zaštite sustavni problem koji će se morati riješiti na višoj razini.
Potrebe starijih sve su veće, kako Županija pomaže našim vremešnim žiteljima?
Prva smo županija u državi koja izravno iz proračuna plaća dio smještaja u privatnim
domovima za starije i nemoćne te na taj način financijski pomažemo korisnicima i njihovim
obiteljima. I to ne samo onima koji su smješteni na području naše županije, već bilo gdje
drugdje. Evo, nedavno smo proslavili i 33. obljetnicu županijskog Doma za starije i nemoćne u Koprivnici gdje je najavljeno proširenje kapaciteta. Godišnje ulažemo gotovo 1,6 milijuna eura u projekte poput pomoći u kući, financiranje smještaja u privatne domove te financiranje rada županijskog Doma za starije. Tu treba ubrojiti i dio sredstava koji ide udrugama i maticama umirovljenika. Ove smo godine s 34 tisuće eura pomogli pružanje usluga dnevnog boravka za umirovljenike u naša tri grada i tako im omogućili dom izvan vlastitog doma.
U turizmu smo hendikepirani jer nemamo more, pa se moramo više potruditi oko
dovođenja gostiju. Što Županija čini u tome dijelu?
Puno toga ovisi o privatnim inicijativama koje su u Podravini i Prigorju kasno započele, pa
upravo tim ljudima i organizacijama dajemo financijsku potporu za, primjerice, otvaranje
objekata sa smještajnim kapacitetima. Nedostatak ležajeva nam je trenutno najveći problem, jer statistika pokazuje da imamo sve više dolazaka turista. Financijska potpora za
unaprjeđenje smještajnih kapaciteta lani je dodijeljena treću godinu zaredom u iznosu od 60 tisuća eura, a potporu je koristilo 29 iznajmljivača. Svrha ove mjere je, uz direktnu
financijsku pomoć iznajmljivačima, poticanje bavljenja turizmom i turističkim djelatnostima, ali i povećanje broja noćenja na području naše županije. Zahvaljujući ovoj mjeri u tri godine se na području županije otvorilo 20 novih smještajnih objekata.
Gospodarstvo i poljoprivreda željno očekuju najavljeni Distributivni centar za meso. Gdje je danas ta ideja?
Projekt vrijedan 15-ak milijuna eura je inicijativa grupe proizvođača i udruga, lokaciju je
osigurao Grad Križevci, no problem je što trenutno u europskim fondovima sredstva postoje
samo za financiranje projekata vezanih uz voće i povrće. Ministarstvo poljoprivrede će nam
svejedno pomoći u izradi zahtjevne projektne dokumentacije, a u međuvremenu čekamo
vanjski izvor financiranja. Projektom ćemo unaprijediti način pripreme mesa za tržište te
omogućiti model “od polja do stola”, sve u korist proizvođača i potrošača.
Prva smo županija, s izuzetkom Zagreba, koja je pokrenula autobusni javnolinijski
prijevoz kako bi ruralna područja ostala povezana s gradovima.
Izdvajanjem tadašnjih 5,5 milijuna kuna smo do danas održali 79 autobusnih linija koje
srednjoškolci, studenti, radnici, umirovljenici i osobe s invaliditetom sve više koriste,
plaćajući voznu kartu sa značajnim popustima. Primjerice, umirovljenici sada plaćaju svega
20 posto ukupne vrijednosti karte. Da nije bilo naše intervencije, mnoge linije bile bi ukinute jer su prijevoznicima neisplative. Zahvaljujući toj usluzi sva naselja su dobila redovne autobusne linije prema gradovima, a javni linijski prijevoz više ne ovisi o školskoj godini pa su i tijekom ljetnih praznika linije dostupne svima koji se oslanjaju na autobusni prijevoz. Tijekom prošle godine prodano je preko 60 tisuća karata i prevezeno je preko 750 tisuća putnika, brojke su stalno u porastu i trend je pozitivan te pokazuje kako se putnici polako vraćaju javnom prijevozu.
Nedavno ste uručili ugovore o sufinanciranju projekata raznih udruga civilnog društva, vjerskih zajednica, tu su i potrebe HGSS-a, vatrogasaca, sportaša…
Svaka udruga ili služba ima veliku ulogu u našoj zajednici i financijski ih pratimo koliko god
možemo. Svake godine ta sredstva povećavamo i zapravo nema segmenta društvenog života gdje uloga Županije nije prisutna. Činimo to u skladu s našim mogućnostima jer potrebe u društvu svake godine rastu, a broj udruga, ustanova i klubova je uistinu velik. Nastojimo maksimalno podržati programe i projekte u svim sferama, a tom ćemo praksom nastaviti i dalje.
Za sam kraj, koje je Vaše viđenje sustava županija u državi, s obzirom da ste na poziciji župana već 16 godina? Treba li ih ukinuti ili ne, možda smanjiti broj?
Prije svakih izbora izvlači se ta deplasirana tema u kojoj ispadam subjektivan kao župan, no županije ipak ispunjavaju svoje zadaće zbog kojih su i osmišljene. Ukidanje predlažu najčešće “političari opće prakse” koji ne znaju koje su funkcije županije i s čime se sve bave. Mnogi kolege iz zemalja u kojima ne postoji takav ustroj, govore mi kako su nam zavidni na toj srednjoj razini upravljanja koja upravlja srednjim školama, osnovnim školama u manjim mjestima te “lokalnim” zdravstvom. Decentralizacija države uz snažan ravnomjerni razvoj koji mi provodimo u suradnji s jedinicama lokalne samouprave pravi su put, ipak mi najbolje razumijemo potrebe naših sugrađana i činimo sve kako bi osigurali još kvalitetnije uvjete za život i ostanak na ovim prostorima.
Imate li poruku za stanovnike u povodu Dana županije?
Mogu reći da možemo biti zadovoljni što živimo na području Koprivničko-križevačke
županije koja obuhvaća predivnu Podravinu i Prigorje, gdje žive marljivi ljudi koji doprinose
boljim uvjetima života. Mi se trudimo kroz javni sektor učiniti život svima boljim, a koliko
smo u tome uspjeli, ocijenit će nas na lokalnim izborima. Počašćen sam što sam već 16
godina na čelu ove županije i smatram da sa suradnicima cijelim sustavom upravljamo odgovorno i stručno.
Svim stanovnicima od srca čestitam 31. rođendan Koprivničko-križevačke županije!
Ovaj programski sadržaj proizveden je u suradnji s Koprivničko-križevačkom županijom.
