Svjetski dan umjetnosti obilježava se danas.
Datum 15. travnja odabran je u čast rođendana Leonarda da Vincija, a cilj ovog dana je promicati razvoj i proširiti svijest o umjetnosti, odnosno potaknuti kreativno stvaralaštvo u svim sferama života.
Upravo je likovno stvaralaštvo u velikom fokusu Svjetskog dana umjetnosti, a još se više ističu upravo likovni umjetnici čija je uloga tijekom povijesti u tom kontekstu itekako značajna. Hirovitim napretkom i razvojem tehnologije te recentnom pojavom umjetne inteligencije postavlja se pak pitanje hoće li se ključni značaj likovnih umjetnika umanjiti, odnosno je li tome već tako, a kako bismo doznali imaju li koprivnički likovnjaci odgovor na to pitanje i što misle o povezivanju umjetne inteligencije s umjetnosti kontaktirali smo istaknute umjetnike Ivu Bolfek, Zvonimira Haramiju Hansa i Ivana Andrašića.
Kako nam je to rekla Bolfek, umjetna inteligencija ili skraćeno “UI” je posvuda, a prema njenom mišljenju u ovoj priči postoje dvije strane.
– Imamo stranu koja smatra da umjetna inteligencija u umjetnosti predstavlja veliku prijetnju ljudskoj kreativnosti, a s druge strane su optimisti oni koji “UI” smatraju produžetkom kreative. Umjetnik je, navodno, i dalje umjetnik, samo uz pomoć stroja i algoritma. Dakle, kreiraju se umjetnička djela u kojima računala, softverski programi i 3D printeri zamjenjuju tradicionalne umjetničke materijale i alate – možemo stvarati motive bez potrebe da ih stvarno gradimo bojom ili grafičkom olovkom, dovoljno je da unesemo običan redak teksta – poručila je.
Problem pak vidi u tome da se na taj način gubi sve ono što umjetnik “prima” u procesu stvaranja.
– Umjetnici vole crtati jer ono podrazumijeva disciplinu, ustrajnost, samosvijest… Pomaže nam da prebrodimo ružne stvari, tugu, gubitak.. Stvaranje umjetnosti sredstvo je za vlastitu transformaciju i nije krajnji proizvod ono što transformira umjetnika, to je sam čin stvaranja – naglasila je Bolfek.
Dodala je da umjetnici vide prijetnju u umjetnoj inteligenciji jer svojim kreativnim radom zarađuju za život, a iako trenutno nije potpuno sigurna postoje li ipak neke prednosti ili ideje kako “UI” iskoristiti na pozitivan način, svakako ju zanima u kojem smjeru će se stvari dalje razvijati.
– Umjetnost je uvijek bila odraz društva i vremena u kojem je nastala. Na primjer, nekadašnji izum fotografije izazvao je velike promjene u umjetnosti, a prva desetljeća fotografije bila su itekako predmet brojnih rasprava. Fotografije su bile odbačene i marginalizirane iz diskursa likovne umjetnosti jer su kritičari tvrdili da je stroj oduzeo umjetniku posebnu ruku. Mislim da si moramo postaviti pitanje zašto se bavimo umjetnošću i je li to nešto što smo spremni prepustiti strojevima – zaključila je Bolfek.
Da mnogi umjetnici već naveliko propitkuju ulogu umjetne inteligencije u daljnjem razvoju umjetnosti potvrdio nam je i Zvonimir Haramija Hans.
– Još nisam vidio neko takvo djelo koje bi me posebno oduševilo pa zasad smatram da je to sve na razini “obaveznog” eksperimentiranja s još jednim relativno novim izumom u napretku naše ljudske rase. Kad je došlo do izuma tiskarskog stroja u 15. stoljeću, došlo je između ostalog i do razvoja grafike u umjetnosti te je umjetnost time postala dostupna dotad nezamislivom broju ljudi. Isto tako je bilo i u naše doba s dolaskom interneta i mobilnih telefona. Umjetna inteligencije je samo još jedan takav izum i naravno da će ga umjetnici koristiti – mišljenja je Hans.
Ono što mu se pak kod umjetne inteligencije nikako ne sviđa je “preskakanje” procesa umjetničkog rada koji je, po njemu, u umjetničkom stvaranju i važniji od nastalog djela.
– Kako je poznati njemački slikar Daniel Richter u jednom intervjuu rekao – “Kod slike je često zanimljivije kako je ona nastala od samog rezultata.” U procesu rada, osim što umjetnik uživa, on dolazi do novih spoznaja, ideja i često ga proces rada odvede puno dalje nego što je na početku mogao i zamisliti. Toga kod umjetne inteligencije nema i zapravo je njeno korištenje zapravo negacija umjetničkog stvaralaštva – poručio je.
Dobre umjetnosti će uvijek biti, samo će do nje biti malo teže doći, ali ljudima koje to zanima će uvijek biti dostupna, nastavio je Haramija.
– Smatram da je pokušaj ograničavanja korištenja umjetne inteligencije besmislen. “UI” treba gledati kao jedan koristan alat, može se koristiti za mnoge pozitivne stvari, ali mislim da umjetnost nije polje u kojem će korištenje umjetne inteligencije dovesti do nečeg pretjerano zanimljivog – naveo je.
Ugrozu od kopiranja, ali i imitiranja stilova pojedinih umjetnika uz pomoć umjetne inteligencije Haramija pritom ne smatra kao veliku opasnost, no više ga brine mogućnost krađe identiteta i korištenje umjetne inteligencije za kojekakve kriminalne radnje ili ucjene.
Ivan Andrašić nam je pak kazao da bismo se trebali držati visokih kriterija umjetnosti zbog čega misli da umjetna inteligencija nema svoje mjesto u umjetnosti.
– Naime, lucidnost kod stvaralaštva je čar i to je srž svega, pogotovo ako se radi sa strašću. Tu umjetna inteligencija nema snagu ili dušu – nedavno sam gledao skulpture koje su “savršenstvo”, no takve skulpture su bez duše, pogleda ili bilo čega što bi činilo srž umjetničkog izražaja. Ako se vratimo na oca naivne umjetnosti Ivana Generalića, njegovim najboljim djelima možemo dati epitet bajkovitosti – to je to što čini bit i što je nemoguće ostvariti kroz umjetnu inteligenciju. Slikovito rečeno, to su sve samo lijepi “paradajzi” koji nemaju miris, a upravo to je ključno – opisao je Andrašić.
Ako i dođe do istaknutijeg povezivanja umjetnosti s umjetnom inteligencijom, Andrašić smatra da je naglasak važno staviti na edukaciju i obrazovanje, odnosno da je od malih nogu generacije potrebno učiti što je istinska umjetnost.
– Treba se obrazovati i posjećivati galerije, učiti na pravim likovnim djelima… I onda se može komparirati. Iako, naravno da umjetna inteligencija može biti korisna u puno toga poput tehničkih stvari, no dok nemate onaj pravi dodir umjetnika, onda to djelo neće biti pravo umjetničko. Govorim o strasti, stvaranju i srži umjetnosti, mislim da to mora biti prisutno – zaključio je.
