Vizura Koprivnice u posljednjih se nekoliko mjeseci, pa čak i godina, bitno promijenila, a naš grad i u narednom razdoblju očekuju veliki infrastrukturni zahvati koji će dovesti do brojnih noviteta.
Sve se to odvija pod budnim okom pročelnika Upravnog odjela za izgradnju grada, upravljanje nekretninama i komunalno gospodarstvo Tomislava Golubića.
Zanimalo nas je koji su najveći izazovi jednog od, mogli bismo reći, najzahtjevnijih i najodgovornijih sektora u Gradu, što je s onim projektima za koje je Grad odavno spreman i čeka se samo zeleno svjetlo države, otkrio nam je i što se sve sprema, a porazgovarali smo i o vranama u gradskom parku.
Proteklih nekoliko godina vodite jedan od najzahtjevnijih i najodgovornijih sektora u Gradu. Što točno vaš odjel pokriva?
Odjel ima tri odsjeka. Odsjek za izgradnju grada je taj koji provodi sve gradske investicije koje se tiču visokogradnje i niskogradnje. U to spada izgradnja cesta, staza, škola, vrtića i rasvjete. Upravljanje nekretninama je rješavanje imovinsko pravnih odnosa, upravljanje državnih nekretnina i gradskih objekata. Komunalno gospodarstvo upravlja sa komunalnim i prometnim redarstvom, komunalnim naknadama i doprinosima. Od zaštite okoliša pa sve do problema sa psima, mačkama, čak i vranama.
Problem vrana je naizgled banalan, a opet složen na nekoliko razina.
Da. Ove godine smo odlučili unajmiti čovjeka iz Zagreba koji je došao sa pticama grabežljivicama, međutim to je proces koji će trajati nekoliko godina u kojem će se postepeno smanjivati populacija vrana. Kada se vrane rastjeraju, njihova jaja se ohlade i mladunčad se ne izliježe. Godišnje se troši oko 50 tisuća eura da se smanji broj vrana u središtu grada. Kante sa smećem također zatvaramo gornjim poklopcem kako vrane ne bi mogle do hrane. U razgovoru s kolegama iz drugih gradova shvatili smo da ne postoji unificirano rješenje s time da je od 01. ožujka do srpnja zabranjeno dirati njihova gnijezda kako se mladunčad ne bi uznemiravala. Od srpnja planiramo ponovno zvati sokolara koji će periodično boraviti u Koprivnici.
Godišnje se troši oko 50 tisuća eura da se smanji broj vrana u središtu grada
Mimo sve politike i trenutno aktualne kampanje, čak ni najveći kritičari ne mogu osporiti infrastrukturnu renesansu u Koprivnici. Kako ste zadovoljni onime što se dosad učinilo?
Naravno da moram biti zadovoljan, ali svaka građevinska investicija nosi sa sobom određenu problematiku. Moram spomenuti svoj tim od 17 ljudi koji rješava sve izazove. Ovaj investicijski ‘boom’ u gradu koji imamo proteklih godina rezultat je kvalitetnih europskih projekata pomoću kojih su se povukla sredstva. Zato mi danas pričamo o izgradnji vrtića u Starigradu i Aglomeraciji Koprivnica. S druge strane imamo projekte koje je Grad Koprivnica vlastitim sredstvima financirao jer imamo određen fiskalni kapacitet koji je to mogao podnijeti. Recimo, škola na Podolicama je gotovo u potpunosti financirana našim sredstvima. Gradska investicija je i sportska dvorana kod OŠ Đuro Ester. Grad je dovoljno snažan da sam može iznijeti neke investicije.
Koji se trenutno najveći projekti provode na području grada?
Trenutno se u gradu provode veliki projekti, što državni, što gradski, kojima se mijenja prometna vizura grada u potpunosti. Izgrađen je novi nadvožnjak Đelekovečki, a u ulici Čarda trebao bi uskoro biti otvoren pothodnik za pješake i bicikliste. Pothodnik na Zagrebačkoj biti će gotov do kraja ovog mjeseca. Aglomeracija također ide prema kraju. Tu je Grad odlučio uložiti dodatna sredstva jer je europski projekt dosta strog po pitanju trošenja sredstava. Odlučili smo s obzirom na to da EU financira sanaciju prometnica samo u širini rova, sanirati prometnice u punom profilu. Tu spadaju i Kolodvorska, Grgura Karlovčana, Cvjetna, Mihanovićeva u kojima ljudi vide da je cesta u punoj širini asfaltirana, a pješačka staza sanirana. Računamo da ćemo potpuno nove prometnice imati do 01. srpnja.
Postoje li projekti na inicijativu Grada koje je država odobrila ili odlučila sudjelovati, no još se uvijek nije ‘zabila prva lopata’?
Postoji projekt uređenja križanja Zagrebačke i Varaždinske, to je sada semaforizirano raskrižje. Idejni projekt je napravljen, a trenutno se radi projektna dokumentacija. Razrada glavnog projekta dogovorena je s Hrvatskim cestama, a ove godine ishodit ćemo građevinsku dozvolu kako bi se iduće godine mogli rješavati imovinsko – pravni odnosi i ostala dokumentacija. U drugoj polovici iduće godine krenut će se u izgradnju novog kružnog toka. Imamo projekte i sa Hrvatskim vodama u Jagnjedovcu gdje bi htjeli napraviti stazu uz uređeni vodotok. Također, htjeli bi napraviti i bukobran uz Zagrebačku odnosno željeznicu. Imamo stalnu komunikaciju sa državnim tvrtkama jer je ona neminovna.
Kako ste zadovoljni suradnjom s državom?
Reći da nisam zadovoljan bilo bi licemjerno, međutim kada vidim koliko se ulaže u druge gradove i sredine vidim da Koprivnica dobiva nešto manje nego ostali. Nije da se Koprivnicu u potpunosti zaobilazi, no evidentno je da druge sredine i druga velika središta županija dobivaju od države više sredstava nego Koprivnica.
Svjesni smo da zbog radova ima prašine, ali će doći do velikog rasterećenja prometa u gradu
Hoće li biciklisti moći pothodnikom na Zagrebačkoj? Što je s osobama s invaliditetom?
To je inače projekt koji datira iz 2013. godine i radile su ga Hrvatske željeznice. Grad tu uopće nije imao mogućnosti sudjelovati u projektu i razradi planova. Ono što znamo jest da postoje stepenice i koliko mi znamo u ovom trenutku, nije prilagođen za osobe s invaliditetom, no to ne znači da Hrvatske željeznice ne mogu napraviti rampu. Što se tiče biciklističkog prometa, jedino ako bicikl prenesu preko stepenica.
Do kada će trajati radovi?
Njeno zatvaranje prouzročilo nam je puno problema, prvenstveno zbog Čakovečke, a zatim i Vinogradske, Ujevićeve, Hebrangove i Vinodolske ulice. To su sve postale tranzitne ulice, a naša saznanja govore kako bi do kraja svibnja trebala biti gotova izgradnja pothodnika odnosno uređenje prometnice. Grad zahtjeva od investitora da čim se naprave podzemni armirano – betonski radovi, da se promet pusti po šljunčanoj cesti, a time bi Zagrebačka bila otvorena za promet i ranije. Svjesni smo da će biti prašine, ali doći će do velikog rasterećenja prometa u gradu.
Što se još planira u gradu?
Izgradnja vrtića u Herešinu počet će već ovoga mjeseca, a kroz dva mjeseca trebala bi početi izgradnja i vrtića Bajer. To su investicije od milijun i pol odnosno šest milijuna eura. Dobili smo polovično financiranje od strane ministarstva, preostala sredstva će se namaknuti iz gradskog proračuna. Dobili smo također i djelomična sredstva za izgradnju pješačke staze između Draganovca i Štaglinca, a radovi bi trebali krenuti polovicom godine. Moram spomenuti i osnovne škole čije se nadogradnje pripremaju, a čekamo odobrenje ministarstva. Za OŠ Braća Radić već smo dobili odobrenje, a projekt će biti vrijedan 12 milijuna eura. Čekamo odobrenje za još tri područne škole – one u Reki, Starigradu i Jagnjedovcu i nadamo se pozitivnom odgovoru ministarstva jer bi se radile nove škole u Jagnjedovcu i Starigradu, a u Reki bi se napravila sportska dvorana. U završetku je i veliki projekt modernizacije javne rasvjete vrijedan 2,000.000,00 eura kojim ćemo uštedjeti znatne količine energije.
A što je sa prijelazom između Draganovca i grada?
Za taj prijelaz postoje tri opcije – pothodnik, nadhodnik i kružni tok te prijelaz pješaka u razini ceste i pruge. Napravljeno je nekoliko idejnih rješenja i uspjeli se dogovoriti sa Hrvatskim željeznicama. Njima je najprihvatljiviji kružni tok poput onog kod Starigrada na ulazu u grad gdje imamo raskršće koje se pokazalo kvalitetnim. Sad čekamo Hrvatske ceste da prihvate model. Sredstva u proračunu za idejni projekt su osigurana i nakon njega idemo iduće godine u razradu projekta i rješavanje imovinsko – pravnih odnosa.
Tekst pripremio Bojan Horvat.
