Koprivnica je ovih dana ponovno u fokusu javnosti zbog onečišćenja zraka.
Kako je objavio portal Poslovni, čak su dva hrvatska grada među deset s najzagađenijim zrakom u Europskoj uniji u 2023. godini. Pored Koprivnice, na popisu je i Kutina.
U objavljenoj infografici, koncentracija PM2,5 čestica najviša je u grado Torciarolo u južnoj Italiji (38,1), Kutina je sedma s vrijednosti onečišćenja 21,9, dok je Koprivnica na 10. mjestu s 21,3. Na dnu ljestvice su dva slovačka grada i jedan poljski s vrijednostima 20,0.
Uzor Hrvatske Gradskoj upravi uputio je upit, a prenosimo odgovor koji je stigao od pročelnika Darija Jembreka.
– Što se tiče izvještaja o kvaliteti zraka u 2023. godini – DHMZ još nije izdao izvještaj za 2023. godinu. Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada je objavio izvještaj o kvaliteti zraka za 2023. u koje se Koprivnica uopće ne spominje, kao niti Kutina. U svim gradovima je kvaliteta zraka I. kategorije, osim u Slavonskom Brodu gdje je II. kategorije.
Izvještaji DHMZ-a (nema još za 2023.): https://iszz.azo.hr/iskzl/godizvrpt.htm?pid=0&t=0
Izvještaj IMI-a za 2023.: https://iszz.azo.hr/iskzl/datoteka?id=157527
Ovdje je i poveznica na gradsku mjernu stanicu koja se nalazi u Ulici hrvatske državnosti nedaleko Doma mladih, koja se redovito održava i umjerava: https://airq.telekomcloud.hr/display/koprivnica/
Drugih mjernih stanica na području grada nema i sve aplikacije koje pokazuju kvalitetu zraka, a nisu spojene na DHMZ nemaju točne podatke, nego aproksimacije prema nepoznatim algoritmima.
Jedna nacionalna televizija je prije nekoliko godina snimila prilog o o kvaliteti zraka, u kojem su izjave dali predstavnici DHMZ-a i PMF-a. Uglavnom, zima je uvijek problem, jer tu je sezona grijanja, magla i niski oblaci.
Moramo biti svjesni da kvaliteta zraka ujedno ne znači i onečišćenje zraka toksičnim tvarima. Npr. osobe koje su alergične na recimo ambroziju za vrijeme njezine cvatnje sigurno zrak doživljavaju jako nekvalitetnim, dok druge osobe mogu reći da su zadovoljni kakvoćom zraka. Ono što je sigurno za Koprivnicu jer da osim prometa, poljoprivrede i kućanstva (ložišta) nemamo druge izvore lebdećih čestica koje se jedino mjere na mjernim stanicama DHMZ-a. Koprivnička industrija nije poznata po dimnjacima i spalionicama jer se sve griju na plin ili struju. Podravina je prirodno nedovoljno prozračena s nedostatkom vjetrova (zato niti ne možemo imati vjetroelektrane iako smo ravnica), imamo prirodni fenomen lebdećih čestica u zraku od kojih su najpoznatije i one od saharskog pijeska.
Poljoprivredni smo kraj, loži se i na kruta goriva, uz to imamo povećanu građevinsku aktivnost koja sigurno podiže prašinu u zrak,… i to sve narušava kvalitetu zraka. Koji je kemijski sastav tih čestica će netko drugi morati dati odgovor.
Za smanjenje stakleničkih plinova imamo SECAP dokument koji su nam 2021. godine pripremili u REA Sjever i to je plan do 2050. kako smanjiti emisiju CO2 i drugih. Grad ima razvijene projekte elektromobilnosti koji ne samo da su energetski učinkoviti i smanjuju emisiju plinova, već i smanjuju razinu buke budući da električni autobusi i bicikli emitiraju puno manje razine zvukova (buke). Također, uveli smo zone smirenog prometa (Ulica hrv. državnosti, dio Meštovićeve i sl.), a smireni promet pridonose prethodno navedenim elementima plinova i buke.
Proveli smo i dva samostalna mjerenja kvalitete zraka na dvije lokacije u travnju 2021. godine (Kampus i Herešin) kako bi se utvrdile razine desetak čestica u zraku, budući da je mjerna postaja iz državne mreže mjernih postaja Hidrometeorološkog zavoda HR i Ministarstva gospodarstva mjerila povećane količine lebdećih čestica (PM 2,5 i PM 10).
Grad Koprivnica je u 2021. ugovorio neovisno mjerenje kvalitete zraka koje je provedeno na dvije lokacije u vremenskom periodu od mjesec dana. Rezultati laboratorija za analizu pokazali su da niti jedan parametar nije odstupao niti prelazio dopuštene vrijednosti.
Nadalje, Grad Koprivnica je u postupku nabave Akcijskog plana za poboljšanje kvalitete zraka na području grada Koprivnice, a već u radnim verzijama je vidljivo da najveći izvor lebdećih čestica su ložišta na kruta goriva (65 posto), industrija (20 posti), poljoprivreda (5 posto) i promet (4 posto). Ostali izvori su zanemarivo mali. Akcijski plan bit će na snazi od ove godine.
Nažalost, ukazuje na to da su najveći izvor lebdećih čestita peći na drva, a to nije svojstveno samo gradu Koprivnici, nego cijelom području, okolnim općinama i da na to imamo mali ili nikakav utjecaj – zaključuje u odgovoru pročelnik Jembrek.
