Svjetski dan zdravlja obilježava se danas.
Riječ je o danu koji je inicirala Svjetska zdravstvena organizacija, a koji se redovno obilježava još od 1950. godine. Cilj Svjetskog dana zdravlja pritom je podići svijest o zdravlju i blagostanju svih nas, a svake godine odabire se i tema obilježavanja pa je tako ove godine krilatica “Moje zdravlje, moje pravo”.
Dr. Dorotea Bardek tri je godine nositeljica tima opće, odnosno obiteljske medicine u Novigradu Podravskom, a usprkos kratkom radnom vijeku, iz iskustva nam govori da pacijenti sve bolje prihvaćaju zdrave navike.
– Na primjer, prije su pojedini dijabetičari negodovali dok sam im rekla neka malo prošeću, no sad već ipak to malo lakše prihvaćaju. Po pitanju prehrambenih navika, isto je malo lakše, dok recimo umirovljenike najviše muči financijski dio priče jer povrće i riba koštaju više nego kilogram svinjske šnicle. Uzimanje lijekova je kod mene također relativno dobro, iako uvijek ima onih koji sami sebi slažu terapiju – rekla je dr. Bardek.
Pacijente u ovoj ordinaciji pak ponajviše muči praćenje vlastitog zdravlja, odnosno obaveza koje moraju ispuniti na putu prema ozdravljenju.
– Pojedinci misle da mi trebamo voditi računa o tome kad oni trebaju napraviti neku pretragu pa nas zovu i pitaju kad im je termin. U tome dijelu fali još edukacije, a mislim da bi se ta neodgovornost umanjila da se na neki način kazni. Recimo, kod nas je u redu da pacijent koji zaboravi otići na neku pretragu ne dobije nikakvu sankciju, već se samo ponovno naručuje. U nekim drugim državama za to postoji “globa” i nisu to neki veliki novčani iznosi, no mislim da bi na taj način ljudi bolje shvatili da moraju sami voditi računa o svojim obavezama za svoje zdravlje – napomenula je.
Na pitanje je li bolesnih ljudi u našoj zajednici danas više odgovorila je potvrdno, no u obzir treba uzeti novu modernu dijagnostiku i preventivne preglede kojih je više, naglasila je.
– Recimo, mi u Novigradu Podravskom pratimo novooboljele od hipertenzije i dijabetesa, a ako pronađemo više njih, to znači da smo spriječili više kardiovaskularnih komplikacija. Mislim da idemo prema naprijed, mladi sve to puno lakše prihvaćaju, a mlađi muškarci malo teže, no dok se s njima sjedne i objasni im se situacija, onda je i s njima u redu – kazala je.
Dakle, brigu o zdravlju treba njegovati od malih nogu.
– Ja sa svoje strane mogu roditeljima objasniti da oni imaju taj i taj problem pa neka gledaju da ga njihovo dijete nema. Oni se svi s time slažu i shvaćaju to, no teško mijenjaju jer oni bi prvo trebali promijeniti svoje navike kako bi te navike prešle na djecu – rekla je dr. Bardek.
Poteškoće prilikom rada u obiteljskoj medicini
Kao problem rada u obiteljskoj medicini dr. Bardek vidi nedostatak vremena.
– Mi u Novigradu Podravskom smo mala ambulanta od 1.500 pacijenata, dok ih kolegice u Koprivnici uglavnom imaju i više od 2.000. Opseg posla, pogotovo administrativnog, njima jednostavno ne dopušta da se pozabave edukacijom oko osnovnih stvari – istaknula je.
Poteškoće se javljaju i u radu s pacijentima s obzirom na to da pojedinci na ambulantu gledaju kao na samoposlugu, nastavila je dr. Bardek.
– Recimo, misle da mogu doći, reći što trebaju i da ću im ja to dati – no ništa od toga. S druge strane, postoje i oni koju nazovu, pošalju mail ili dođu pa traže konkretne savjete bez želje za bolovanjem – objasnila je.
Doktoricu smo upitali i što je sa sindromom “guglanja”, odnosno onima koji umjesto da kontaktiraju doktora, svoju dijagnozu traže na internetu i slijepo joj vjeruju.
– Nemam puno problema s guglanjem – ima onih koji kažu “Ja sam guglao i čitao”, no mlađi ljudi su svjesni da na internetu svašta piše zbog čega nema puno slučajeva da dođu s gotovom dijagnozom, već uglavnom upitom pa im ja onda objasnim da prvo treba napraviti pretrage kako bi se utvrdila bolest i oni to u velikoj većini slučajeva prihvaćaju. Pacijenti su shvatili da na internetu svatko može pronaći ono što njemu odgovara – odgovorila je dr. Bardek.
Za kraj našeg razgovora je svima poslala poruku povodom Svjetskog dana zdravlja.
– Po meni, osnovne stvari koje bi se od malih nogu trebale uvoditi što se tiče zdravlja su zdrave prehrambene navike i tjelesna aktivnost. Među najdebljim smo populacijama i mislim da većina naših problema tu počinje, no prvo treba vidjeti što sami ne radimo dobro pa onda potražiti savjet nutricionista, liječnika, ljekarnika, trenera u teretani… Nisu zdravlje samo tablete, tlakomjer, doktor i ambulanta, već sami kod kuće trebamo vidjeti što možemo napraviti da se ne dovedemo do bolesti bilo koje geneze – zaključila je.
