Objavljena je “Hrvatska vinska kultura”, znanstvena monografija autorice naslovne doc. dr.
sc. Tanje Baran, rođene Križevčanke sa zagrebačkom adresom. Knjiga predstavlja rezultat
autoričina istraživanja ponajprije hrvatske tradicijske vinske kulture i vinske nematerijalne
baštine.
Priča o ovoj monografiji započela je prije otprilike dvadeset godina kada je Tanja, tijekom
svoga istraživanja za magistarski rad, proučavala najpoznatije hrvatske vinsko-pajdaške
regule “Križevačke štatute” kao dio hrvatske nematerijalne vinske baštine i usmene
književnosti. “Štatuti” su bili tema njezina znanstvenog magistarskog rada. Autorica ističe
kako se u posljednje tri godine intenzivno posvetila temi i proširila priču od “Križevačkih
štatuta” na druge dijelove hrvatske vinske kulture ističući da su Štatuti” ključni spomenik
hrvatske vinske nematerijalne baštine.
U knjizi se vinu pristupilo kulturološki, identitetski, uz praćenje razvoja svjetske vinske
kulture i utjecaja na hrvatsku vinsku kulturu s naglaskom na hrvatske pijačke propise, vinsko-pajdaške regule, aristokratske pijačke skupine, na odnos seljaka, građana te plemića prema vinu, jer su se svi oni, svatko na svoj način, bavili vinom.
– Hrvatska je danas nerijetko zemlja depresivnih ljudi, okruženje nije poticajno, crna je
kronika na svakom koraku, Hrvatska se premalo smije. Sve to, nažalost, uz ‘Štatute’ koji su
garancija smijeha i dobrog raspoloženja uz čašu vina u dobrom društvu. Na žalost ih ne
koristimo, ne zabavljamo se po njima. Narod ih je zaboravio. Nisu ‘Štatuti’ jedine vinsko-
pajdaške regule, u Hrvatskoj ih ima još nekoliko, osobito u sjeverozapadnom dijelu zemlje.
Slovenci su još u 19. stoljeću naše ‘Štatute’ prilagodili svojim potrebama i na internetu ćete
prije pronaći slovenska, nego hrvatska izdanja”, istaknula je autorica Tanja Baran.
U monografiji su, uz “Križevačke štatute” posebno valorizirane sljedeće hrvatske vinsko-
pajdaške regule: Koprivničke regule, Varaždinski fureš, Krapinski vandrček, Turopoljski
štatuti, Zagrebačka puntarija, Ivanečka smešancija i Svetojanska lumparija. Tanja je ovom
knjigom htjela dati naglasak na sve te vinsko-pajdaške regule kako bi se o njima ponovno
čulo: “Sve su te naše vinsko-pajdaške regule krasne, no zanemarene su, gradovi i turističke zajednice za njih ni ne znaju, pa onda ni ne vode računa o njima.”
U knjizi se spominje i dio o hrvatskim vinskim svecima. Doznajemo o bogatim hrvatskim
vinskim običajima, o proslavama vinskih svetaca poput Vinka, Jurja, Ivana, Mihaela i
Martina. Posebno je poglavlje posvećeno svetom Martinu. Opisuje se cijela martinjska baština s naglaskom na to da sv. Martin nije imao puno veze s vinom. Svejedno su diljem Hrvatske martinjske tradicije izrazito bogate.
Osobito značajno poglavlje u knjizi posvećeno je hrvatskoj vinskoj kulturi u umjetnostima u
kojem autorica detaljno analizira književnost, likovnost i glazbu vezano uz vino. Priredila je i izbor, pregled književnih djela, počevši od oca hrvatske književnosti Marka Marulića i
njegove poezije o vinu, sve do Paje Kanižaja i njegove pjesme “I onda neš pil”. Od likovne
umjetnosti osobito se prate vinski motivi u kiparstvu, slikarstvu, karikaturi, fotografiji te
primijenjenoj umjetnosti. Posljednje poglavlje posvećeno je vinu u glazbi.
Na kraju knjige nalazi se dodatak u kojem su sve regule zajedno s opširnim ritualom o
krštenju mošta objavljene u originalu i cjelovito.
Autorica Tanja Baran istaknula je kako ova monografija nije nastala preko noći. “U njoj ima
jako puno podataka i likovnih priloga. U ostvarenju knjige pomoglo mi je puno ljudi, osobito
umjetnika. Nemali broj njih dao je svoj doprinos fotografijom, umjetničkom slikom, plakatom i slično”, dodala je autorica Tanja Baran. Dosta je vinskih lokaliteta autorica snimila i sama.
Prisjetila se posjeta Erdutskim vinogradima gdje je fotografirala najveću bačvu na svijetu u
uporabi koja ima zapreminu od 75 tisuća litara. Ta fotografija, između ostalih, krasi
monografiju “Hrvatska vinska kultura”.
Na kraju knjige, uz bilješku o autorici, objavljeni su izvaci iz recenzija professora emeritusa
Stipe Botice, prof. dr. sc. Bože Skoke i prof. dr. sc. Đure Horvata. Nakladnik monografije je
Prigorski Media d. o. o. Knjiga obuhvaća 456 stranica, dimenzija je 20,5 x 25,5 cm, tvrdog
uveza, s ukupno 390 likovnih priloga. Objavljena je uz potporu Ministarstva znanosti i
obrazovanja RH, gradova Križevaca, Koprivnice, Đurđevca i Koprivničko-križevačke
županije.
