Panel rasprava pod nazivom “Ima li poljoprivreda u Podravini i Prigorju budućnost?” u tijeku je u koprivničkoj gradskoj vijećnici.
Panel rasprava organizirana je na inicijativu Savjeta za poljoprivredu i hranu SDP-a Hrvatske te Županijske organizacije SDP-a Koprivničko-križevačke županije.
Tako nam je prije same rasprave predsjednik županijskog SDP-a Tomislav Golubić rekao da situacija u poljoprivredi u našoj županiji nije dobra.
– Ne govorimo to napamet, već na temelju dokumenata koje smo dobili na sjednici Županijske skupštine Koprivničko-križevačke županije gdje se jasno vidi da su i proizvodnja i količina stoke u našoj županiji drastično pale. Poljoprivreda je uvijek bila nešto čime se naša županija mogla dičiti i čime smo se mogli pohvaliti, međutim danas je to na toliko klimavim nogama da je pitanje hoćemo li uopće moći spomenuti poljoprivredu za 10 godina jer je više neće biti – istaknuo je Golubić.
Dodao je da će SDP kao oporbena stranka ne samo upozoravati i progovarati o ovoj problematici, već će ponuditi i konstruktivna rješenja i formule kako poboljšati stvari u našoj županiji.
– Stvari nisu dobre, idu u lošem smjeru i potrebno je napraviti određeni zaokret. Zato danas i imamo panel raspravu o stanju poljoprivrede kako bismo mogli iznjedriti politike koje će biti primjenjive i koje kao takve možemo predložiti na Županijskoj skupštini kao što smo predložili sufinanciranje medicinski potpomognutu oplodnje ili higijenskih uložaka u školama. Idemo prvo definirati koji će to narativ biti. Imamo ljude koji su od struke, a ne da ja kao građevinac moram izmišljati stvari. Idemo slušati struku, implementirati njihova razmišljanja u naš narativ i predložiti na Županijskoj skupštini – objasnio je Golubić.
Napomenuo je da mjera ima puno.
– Najprije treba mijenjati same natječaje koji su arhaični jer imamo izvršnu vlast koja je na poziciji od 2001. godine i župana od 2008. godine. Radi se po špranci 20 godina. Shvaćam ja i župana da je teško sada promijeniti neke stvari i možda nekim modernijim načinom razmišljati. Najlakše je uzeti šprancu od zadnje godine, međutim uzimanje šprance od zadnje godine funkcionira već 20 godina. Nema smisla da se iz godine u godinu jedno te isti poljoprivrednici bogate na poticajima, dok pojedini mladi i manji proizvođači ne mogu doći do tih sredstava jer su rezervirana za neke druge. Stvari se moraju mijenjati na način da budu javne i transparentne – zaključio je Giolubić.
Marija Vukobratović, predsjednica Savjeta za poljoprivredu i hranu SDP-a Hrvatske, naglasila je prvo da se poljoprivredna proizvodnja u Zadru ne može uspoređivati s onom u našoj županiji i da se upravo to mora uzeti u obzir prilikom kreiranja određenih politika.
– Volimo čuti proizvođače, vidjeti konkretne njihove probleme na određenom terenu, dovesti stručnjake za one proizvodnje koje su kod nas najzastupljenije i vidjeti zadovoljavaju li proizvođače mjere i ciljevi koje smo postavili – rekla je Vukobratović.
Isto tako, pojasnila je kako je naša županija specifična u tome što je podravski kraj pogodan za ratarsku proizvodnju, povrćarsku i cvjećarsku, dok je onaj prigorski poznat kao stočarski kraj.
– Za podravski kraj preporučili bismo proizvodnju dohodovnih kultura i tu je nekad kooperacija nekad bila dobro organizirana, ali je zamrla. Ipak, u zadnjih godinu dana Podravka opet pokreće otkupljivanje od naših domaćih proizvođača, dakle imamo mogućnosti i kapacitet, ljudi imaju znanja i volje, imamo sreću da imamo Podravku ovdje i trebalo bi to samo pokrenuti jer ako se ne pokrene i ne zadržimo ljude na selu, propast će sela, ljudi će otići ne samo u gradove već i u inozemstvo i nikad se neće vratiti. Što se tiče križevačkog kraja, treba spomenuti da je samodostatnost u proizvodnji mlijeka ispod 40 posto, krave su rasprodane, farme zatvorene, ljudi kupuju mlijeko upitne kvalitete – napomenula je Vukobratović.
Na kraju je naglasila da je važno dio potpora s velikih proizvođača usmjeriti na male i srednje, a naročito na mlade, zatim riješiti pitanje neraspodijeljenog državnog poljoprivrednog zemljišta, povećati proizvodnju i kvalitetu hrane te provoditi kvalitetno savjetovanje i naglasak staviti na znanje.
Spomenimo da u raspravi sudjeluju Dražen Čuklić, profesor stočarstva, Marko Potroško, direktor Biotera, Kristina Svržnjak, profesorica agroekonomike i mladi poljoprivrednik Nikola Lončarić.