Iz godine u godinu, sve je više prometnih nesreća na podravsko-prigorskim cestama.
Policijska uprava Koprivničko-križevačka tako je sveukupno u prošloj godini zabilježila 1.106 prometnih nesreća, što je gotovo 12 posto više nego 2022. godine kad ih je zabilježeno 989. Što se tiče prometnih nesreća u kojima su sudjelovali mladi vozači, policija i u ovom segmentu bilježi porast. Tako je u 2022. godini zabilježeno 136 prometnih nesreća koje su prouzročili mladi vozači, dok su prošle godine bile 172, što je povećanje od gotovo 21 posto.
Tim povodom, porazgovarali smo s Ivicom Resslerom, voditeljem i predavačem u Auto školi Auto kluba Koprivnica koji već više od 20 godina radi na osposobljavanju vozača.
Ressler ističe kako se u odnosu na prije 20-ak godina kad je počeo raditi u Auto klubu Koprivnica, vidi razlika u polaznicima. Za novije generacije tako kaže da su u prosjeku pametnije, no isto tako primjećuje da su motoričke sposobnosti u laganom opadanju.
– Prolaznost na nivou Hrvatske na računalima je veća nego što je bila nekad na obrascima. Prilikom ispita na računalu, kandidat može mijenjati svoje mišljenje dokle god je pitanje otvoreno, dok je kod ispita na obrascu stvar bila gotova čim je križićem označen odgovor. Ako gledamo na nivou cijele države, onda je prolaznost malo viša od 48 posto, što nije ni pola, a to govori da sam ispit i nije baš toliko jednostavan – konstatirao je.
Ressler je dodao kako je kod njih u Auto klubu prolaznost viša od državnog prosjeka. Kao glavni razlog pada Ressler ne vidi u neznanju, već u načinu učenja i razmišljanja.
– Kandidati djelomično čitaju rečenice i kad pročitaju pola rečenice smatraju da razumiju što ga se pita pa pogriješe i ono što zapravo znaju. Kandidati često nemaju dovoljno živaca i koncentracije pročitati pitanje do kraja. Imamo na primjer sliku autoceste, uz koju je pitanje “Kolika je najviša dopuštena brzina?”, tu prestaju čitati i odgovaraju 130 kilometara na sat. U nastavku pitanje glasi “U situaciji kao na slici”, a na slici je znakom ograničeno na 100 kilometara na sat. Dakle, nije riječ o neznanju, već o brzopletosti. Na ispitu su koncipirana pitanja tako da upravo kažnjavaju brzopletost, jer to nije dobra osobina za sudionika u prometu – pojašnjava.
Ističe kako se sam postotak prolaznosti u odnosu na prije 10 godina nije puno promijenio. Naglašava pritom važnost predavanja koja drži polaznicima, jer je njegova zadaća da ono što polaznici rješavaju i razumiju.
– Važno je da polaznici to što rješavaju na testovima i razumiju te ono što je meni još važnije da naučeno gradivo znaju primijeniti u praksi. Što se tiče prolaznosti iz upravljanja motornim vozilima, na razini države riječ je o nekih 52 do 53 posto. Taj postotak već godinama varira oko jednog postotnog poena – napomenuo je.
Ressler ističe kako mladi vozači nisu toliki problem, već da su to stariji vozači koji sve češće uzrokuju prometne nesreće.
– Kod mladih vozača naša je zadaća da pokušamo promijeniti njihov stav. Razlog nastanka prometnih nesreća nije neznanje, nego stav o poštivanju pravila i propisa. Struka kaže da djeca počinju usvajati stavove od svoje četvrte pa sve do 17 godine. prema tome, k nama dolaze već formirane osobe za čije stavove su zaslužni roditelji i njihovi bližnji. Roditelji moraju znati da se njihova djeca neće ponašati onako kako im oni kažu, već onako kako im svojim primjerom pokazuju. Osim roditelja na stavove mladih vozača utječu i ostali sudionici u prometu koji posjeduju vozačke dozvole. Za tri mjeseca koliko kandidat boravi u autoškoli, pokušamo promijeniti taj stav, no to je jako teško – kazao je naš sugovornik.
Naglasio je kako najveći broj kandidata kad položi vozački ispit, pokušava voziti onako kako je naučio u auto školi.
– Kad izađu na javnu cestu i pokušaju se ponašati onako kako su naučili u auto školi, a to je u skladu s propisima i zakonskim ograničenjima, drugi sudionici u prometu rade pritisak na takve mlade vozače. Dakle, pritisak rade vozači koji ne poštuju propise, a onda mladi vozači postepeno dižu brzinu i prilagođavaju se ostalima, a nisu za to sposobni. Upravo oni koji rade pritisak na mlade vozače, kada izađu iz Hrvatske i uđu u primjerice Sloveniju, najednom znaju jako dobro i po propisima voziti – naglasio je.
Napomenuo je kako veliki utjecaj na način vožnje ima stav koji djeca slušaju od svojih bližnjih.
– U tom ranom razdoblju formiraju se stavovi i pitanje je što su slušali kad su bili mali. Ako su slušali samo negativne stvari, to dovodi do toga da oni nesvjesno neće smanjiti brzinu, već će im u podsvijesti prolaziti sve ono što su kao mali slušali od svojih bližnjih kad je netko drugi smanjio brzinu – istaknuo je.
Ressler je pojasnio kako se kod kandidata itekako primijeti ako se bave sportom pa makar i amaterski.
– Vidljiva je razlika u motoričkom dijelu, ali i osjećaju za brzinu, daljinu i procjenjivanje. Kod onih koji se bave bilo kakvim fizičkim aktivnostima vidi se da je motorička sposobnost veća. Opća inteligencija je sve viša, ali generalno gledano motorika lagano pada. Ima sve više kandidata kojima propisanih 35 sati vožnje nije dovoljno za izlazak na ispit. Svojim učiteljima vožnje rekao sam striktno da ako primijete da možda nekom od kandidata nije dovoljno 35 sati obuke, da odradimo predispitnu vožnju. Ako procijenim da kandidat nije spreman izaći na ispit, tada predlažem dodatne sate – istaknuo je.
Napomenuo je kako postoje slučajevi kada i sami kandidati zatraže dodatne sate vožnje.
– Ako neki kandidat želi probati izaći na ispit, ne mogu ga spriječiti jer je to njegovo pravo. Način ispitivanja je takav da je ljestvica sve viša i viša te se cijeli ispit snima. Kandidat na ispitu vožnje za B kategoriju mora provesti najmanje 30 minuta, a kada se uzme i poligonski dio, tada se dolazi do jednog punog školskog sata. Ta kamera je pomoć kandidatima, jer je ona dovela do toga da ispitivači moraju pravovremeno i nedvosmisleno najaviti ako treba kandidat mijenjati smjer, ali je zaštita i ispitivaču i kandidatu. Otkako je kamera uvedena u ispitnu vožnju, postotak prolaznosti nije se ništa promijenio – zaključio je.
