Bliži nam se vrijeme karnevala i maškara, u ponedjeljak će upravo maškare preuzeti vlast u Koprivnici, a tradicionalni Koprivnički fašnik održat će se 10. veljače.
Naime, vesela fašenska povorka krenut će u 11 sati od Doma mladih nakon što se formiraju dječje i odrasle skupine.
Upravo su maškare bile povod da porazgovaramo s muzejskom etnologinjom Vesnom Peršić Kovač o tome kako je sve to izgledalo nekad, a kako je danas.
– Nekad je to bilo puno drugačije, ali možda bi bilo dobro prvo pojasniti neke nazive koji se koriste u Hrvatskoj. Najpoznatija je riječ karneval koja dolazi iz latinskog jezika te označava razdoblje koje prethodi korizmi. Tu su i poklade, a riječ je o nazivu koji se odnosi na razdoblje kad se prelazi iz mrsa u post. Na kraju dolazimo do naziva fašnik koji se udomaćio osobito u kajkavskim područjima te znači “isprazniti zadnju čašu prije posta” – kazala je.
Objasnila je i zašto se uopće maskiramo u ovom razdoblju.
– Maskiramo se kako bismo skrili identitet i nesmetano se zabavili, zatim da bismo se nasmijali ili nekog zastrašili, da možemo kritizirati osobe i pojave u društvu bez straha od posljedica, a maskiranjem čuvamo i tragove pretkršćanskih obreda kojima se nastojalo osigurati plodnost, sreću i blagostanje – naglašava.
Naime, maskirani likovi u narodu zvali su se larve ili larfe ovisno o selu u kojemu se taj običaj maskiranja odvijao, a kako nam je kazala, svako područje imalo je specifičan način maskiranja.
– Za Hrvatsku su to zoomorfne maske, odnosno one koje oponašaju životinje, onda antropomorfne ili neki ljudski lik, a najčešće je to bilo baba nosi djeda ili baba i djed. Omiljene su maske u kojima se zamjenjuje spol pa se žena maskira u muškarca, a muškarac u ženu. Tu su i obrnute maske, a to znači da ste se maskirali i obukli stvari naopačke ili da si napravite masku koja će vam pokazivati lice na stražnjoj strani glave, dok se kosom prekrije prednji dio lica – poručuje.
Većina navedenih maski koristila se i u Podravini, a najomiljenije su bile maske zamijenjenih spolova, obrnute maske, svati i Romi.
– To maskiranje je bilo zrcalo stvarnog života. Maskirali ste se u ono što u stvarnom životu niste mogli ili smjeli biti – govori etnologinja Peršić Kovač.
Zanimalo nas je i na koji način se određuje datum održavanja fašnika.
– Datum na koji pada određuje se prema crkvenom kalendaru i uvijek prethodi čistoj srijedi ili pepelnici kojom počinje korizmeni post i koja spada u pomične svetkovine, a što se veže uz najveći kršćanski blagdan Uskrs – objasnila je.
Za kraj je dodala kako je najvažnije da se običaj sačuvao, ali da i promjene koje su napravljene nisu loše.
– Iako često čeznemo za onim što je bilo nekad i kakvi su običaji bili kad su naši bake i djedovi bili živi, možemo uživati i u našem karnevalu, fašniku i spaljivanju fašnika te svemu što se oko njega događa – zaključila je.
Tekst pripremile Tanja Benkek i Hana Volenik.
