Paletu raznih proizvoda od koprive po prvi puta na jednom mjestu izvan Koprivnice Turistička zajednica grada Koprivnice je u suradnji s Koprivničko-križevačkom županijom prezentirala na Zagrebačkom velesajmu.
Direktor Turističke zajednice grada Koprivnice Renato Labazan kazao je da su na Sajmu hrane i zdravog življenja proizvodi od koprive izazvali izniman interes mnogobrojnih posjetitelja pa i izlagača, a Društvo Naša djeca Koprivnica je u subotu čak napravilo degustaciju palačinki s koprivom i džemom s koprivama.
– U, za mnoge nepoznatoj slastici, uživali su veliki i mali. Naime, direktor Labazan je prije gotovo 20 godina osmislio i pokrenuo “Priču o Koprivi”, odnosno povezao ime Koprivnice s biljkom koprivom koju je rijetko tko koristio u prehrambene ili zdravstvene svrhe. Iz te ideje i suradnje s raznim, većinom koprivničkim tvrtkama, obrtnicima i OPG-ovima iznjedreno je 10-ak originalnih proizvoda i suvenira kakvima se rijetko koji grad u Hrvatskoj može pohvaliti, a to su pivo, sapuni, vino, rakija, džin, koprivnjaki, kruh, magneti, razne slastice, čokolada, praline, parfem, med, krigle, tjestenina, slikovnice, kobasice, fritule, palačinke, lepinje i još mnogi drugi. Svih ovih godina spomenuti suveniri ili uporabni predmeti završili su širom svijeta, a njihovi proizvođači ostvarili su iznimne financijske rezultate – stoji u priopćenju koje potpisuje sam Labazan.
U priopćenju je istaknuto da se direktor “poigrao etimologijom toponima koji u sebi ima staroslavenski korijen biljke koprive”.
– Najbolji dokaz za to je i brojnost naselja sa istim ili sličnim imenom širom slavenskih zemalja, a zanimljivo je i to da u većini njih protječe rječica po imenu Koprivnica, u kojima klima dozvoljava rast koprive. Najbolji primjer za to je i češki, odnosno moravski grad Koprivnice u čijem grbu je naravno – kopriva. Najstariji poznati podatak vezan uz naš grad – dokument u kojem se spominje potok Koprivnica, uz koji i dan danas rastu koprive, a po kojem je očito, što zdravi razum nalaže, dobio ime i naš grad, ili možda obrnuto što vjerojatno nikada nećemo saznati, jer sigurno potok nije dobio ime po paradajzu ili kukuruzu kojeg u doba nastanka imena potoka nije ni bilo – objašnjava Labazan odgovarajući na nedavne prozivke ravnatelja Muzeja grada Koprivnice Roberta Čimina.
Pa baš ako neko i ima čvršći dokaz, a zasigurno nema, nastavlja Labazan, “turizam nije znanost već gospodarska grana u kojoj je dopuštena lepršavost i kreativnost, a koje u “Priči o koprivi” zasigurno ne nedostaje u inat svim onim koji omalovažavaju i destruktuiraju ovu turistički atraktivnu i jedinstvenu priču i projekt”.
– Direktor Labazan i izlagači prezentirali su i taj dio priče kako bi posjetiteljima bilo jasno zbog čega se u Koprivnici i okolici proizvode upravo toliki proizvodi od koprive – zaključuje se u priopćenju koje potpisuje direktor.
