Virovitičko-podravska županija leži na geotermalnom bazenu.
Rekao je to župan Igor Andrović na završnoj konferenciji projekta “Istraživanje geotermalnog potencijala na području Virovitičko-podravske županije”.
Provedba projekta bila je usmjerena na definiranje lokacija na kojima je moguće iskorištavanje geotermalnog izvora energije te su izrađene studije procjene geotermalnog potencijala na području grada Orahovice, Slatine, Nove Bukovice i hidro-geotermalnog potencijala Virovitičko-podravske županije.
– Studija procjene pokazala je da županija leži na jednom geotermalnom bazenu te je ustanovljen potencijal na svim ispitanim područjima. Imamo i jednu istražnu bušotinu koja je gotova i to na području Općine Čađavica, a planira se izgradnja geotermalne elektrane jačine 20 MW što će biti najveća elektrana u Europi. Također, izdana nam je i dozvola za nova istraživanja na području Pčelića tako da se nadamo dodatnim pronalascima – rekao je Andrović.
Provedba projekta bila je usmjerena i na bušotinu geotermalne vode Virovitica GT-1.
– Završila je projektna dokumentacija do faze početka radova na bušenju istražne bušotine Virovitica GT-1. Kad bude pri kraju, podrazumijeva se ispitivanje njenih potencijala i to je prva faza početka korištenja geotermalne energije na istražnom području Virovitica 2. Bušotina je projektirana do 1300 metara, a na 600 metara se očekuje topla voda, dok je tlak hidrostatski. Investitor sada mora naći izvođača radova, pripremiti lokaciju, a to iziskuje financijska sredstva – rekao je Željko Habijanec iz tvrtke Eco Consulting.
Petar Dragojević, razvojni inženjer tvrtke Eco Consulting, istaknuo je prednosti korištenja geotermalne energije.
– Geotermalnu vodu možemo koristiti za geotermalne elektrane, toplice, ulagati u poljoprivrednu proizvodnju i smanjiti troškove poljoprivrednicima ili uložiti u određene objekte koji se onda zimi griju, a ljeti hlade i to kontinuirano, 24 sata kroz cijelu godinu jer je energija stalna. Osim toga, ovdje nema utjecaja na ekološki dio, ne zagađujemo tlo, niti zrak niti vodu, znači ovo je ekološki najprihvatljivija opcija – zaključio je Dragojević.
Dodajmo, projekt je prijavljen i financirao se u sklopu Poziva za iskaz interesa za dodjelu bespovratnih sredstava iz Prioritetne osi 10 – Tehnička pomoć Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.” za sufinanciranje pripreme strateških projekata regionalnog razvoja u Slavoniji, Baranji i Srijemu. Vrijednost projekta iznosila je nešto više od 304.000 eura, dok je više od 258.000 eura financirano EU sredstvima.
