Kako priliči zemljopisnom području s umjerenom kontinentalnom klimom, nekada su zime u Podravini bile hladne i obilovale su snijegom.
Kazao je tako Matija Hlebar, predsjednik Udruge za održivi razvoj Hrvatske, te dodao kako su se temperature zraka spuštale i do -20 °C.
– Razdoblja niskih temperatura zraka znala su potrajati tjednima. Tako su izgledale zime 80-ih i 90-ih godina 20. stoljeća, ne tako davno. Kao djeca prvi smo snijeg dočekivali već krajem mjeseca listopada ili početkom studenoga, znajući da će padati i zadržati se na tlu barem do kraja veljače. Beskrajno smo uživali u hladnim zimskim danima i raznolikim snježnim radostima. Bacali smo se u duboki snijeg i radili svoje snježne anđele, grudali se, gradili kule, utvrde i snjegoviće, klizali se i igrali hokej na obližnjoj zamrznutoj bari, spuštali se na vrećama ispunjenima slamom niz obale zamrznutog potoka. Često smo odlazili i na sanjkanje u vinograde na obroncima Bilogore – istaknuo je.
Naime, početkom 21. stoljeća zime su u Podravini postale sve toplije, blaže i s manje snijega. Posljednjih 15-ak godina sretni smo ako zimi uopće vidimo snijeg i nekoliko cijelih dana s temperaturom zraka ispod točke smrzavanja, no zato su kiše sve češće i obilnije.
– Veliki broj mlađe djece u dosadašnjem životu uopće nije vidio pravi snijeg. Starija djeca željna su snijega i zimskih radosti pa često znaju ispitivati roditelje te djedove i bake hoće li ove zime biti snijega za grudanje i sanjkanje – pojašnjava Hlebar te dodaje kako je posljednji bijeli Božić bio davne 2007. godine.
Snijeg ako se i pojavi to je onda u zakašnjelom obliku, odnosno padne polovicom mjeseca ožujka ili čak tijekom travnja te tako napravi maksimalnu štetu svemu što je procvalo, a osobito ranim voćkama.
– Rado bih ove zime vidio pravi snijeg i bijeli Božić prema nekadašnjem klimatskom obrascu u Podravini. Vjerujem da bi me u toj želji objeručke podržala djeca, ali i većina odraslih – zaključio je.
