Nedjelja, 16. lipnja 2024.

FOTO Svjetski je tjedan svjesnosti o antimikrobnim lijekovima, a oni na prvoj liniji ‘obrane’ su složni: Antibiotike će vam prepisati liječnik, a ne susjed

Svjetski je tjedan svjesnosti o antimikrobnim lijekovima.

Riječ je o tjednu koji se svake godine obilježava od 18. do 24. studenog pri čemu je 18. studenog proglašen i Europskim danom svjesnosti o antibioticima. Cilj je pritom ukazati na problem porasta antimikrobne rezistencije, odnosno nepravilnog korištenja antibiotika, a upravo je s tom svrhom danas u prostorijama Županijske uprave koprivničko-križevačke županije održana konferencija za medije te svojevrsna akcija na kojoj se govorilo o ovom gorućem problemu.

Zamjenik koprivničko-križevačkog župana Ratimir Ljubić tako je kazao da je upravljanje primjenom antimikrobnih lijekova u primarnoj zaštiti na području županije već postalo i tradicija od 2019. godine kada je započeo projekt kroz tim za antimikrobno upravljanje, takozvani A tim.

– Ponosni smo što je upravo iz naše županije, odnosno koprivničke Opće bolnice Dr. Tomislav Bardek započeo projekt koji sada već ima nacionalni odjek, a o njemu se priča i izvan granica države tako da je koprivnička bolnica prva u Hrvatskoj provela nadzor potrošnje antibiotika na odjelima i smanjila njihovu upotrebu. Antimikrobna rezistencija postala je globalni javnozdravstveni problem, a javlja se kad bakterije, virusi i gljivice više ne reagiraju na lijekove. Najčešće se to događa zbog prekomjerne upotrebe antibiotika te se time otežava liječenje infekcija i povećava rizik od širenja bolesti, posebno teških, pa čak i smrti – istaknuo je Ljubić.

Važno je sugrađanima skrenuti pažnju da postoje i drugi načini liječenja, odnosno ne moraju se za sve koristiti antibiotici, naglasio je zamjenik župana.

Snimila Hana Volenik.

– Ključna poruka je racionalno i odgovorno korištenje antibiotika kako bi se smanjila otpornost bakterija i drugih mikroorganizama na te lijekove. Koprivničko-križevačka županija od početka financijski i organizacijski podržava ovu kampanju, a ako se ništa ne poduzme u budućnosti bi se moglo dogoditi da mnoge bakterije postanu smrtonosnije što će značiti da se više neće moći liječiti jednostavne upale kod djece i starijih. Sve češće nestašice antibiotika diljem svijeta, pa tako i u našoj županiji, pokazuju na to da moramo odgovorno i racionalno koristiti antibiotike. Kroz edukacije nastavljamo rad na poboljšanju te situacije, posebno u kontekstu pandemije koronavirusa – otkrio je.

Upravo su iz tog razloga održana i razna edukativna predavanja u županijskim domovima zdravlja, ali i vrtićima kroz suradnju s liječnicima obiteljske medicine i ostalim stručnjacima. Sve to dovelo je do smanjenje potrošnje antibiotika, naveo je Ljubić.

– Infekcije se mogu spriječiti higijenom ruku, cijepljenjem i drugim mjerama kao što su pravilno ponašanje kod kihanja i fizičko distanciranje što posebno može pridonijeti smanjenju upotrebe antibiotika. Naš je zadatak sačuvati antibiotike i njihovu djelotvornost za buduće generacije kroz zajedničku suradnju građana i zdravstvenih djelatnika jer bez toga nema napretka – poručio je.

Prisutnima se obratila i pomoćnica ravnatelja koprivničke bolnice za sestrinstvo i glavna sestra bolnice Ružica Evačić koja je naglasila da je ova bolnica prva koja ima A tim zahvaljujući kojem će bolnica jednog dana postati baza za informiranje o štetnosti prekomjerene upotrebe antibiotika.

Snimila Hana Volenik.

– Vjerojatno će biti “potegnut” i zahtjev da stručnjaci iz drugih ustanova dolaze u našu bolnicu kako bi vidjeli kako ovakav tim funkcionira. Cilj je da postoji tim unutar svake zdravstvene ustanove i da se podigne kvaliteta liječenja bolesnika, pogotovo što se tiče antimikrobne terapije, a tim se stvara podrška i svim liječnicima koji na dnevnoj bazi imaju kontakte s članovima tima. To definitivno utječe i na financijski dio što se tiče upravljanja lijekovima jer točno propisana terapija utječe i na ekonomski dio – objasnila je.

O značaju te važnosti antibiotika i projekta općenito govorila je primarijus doktorica, specijalistica infektologije i voditeljica bolničkog A tima Vesna Mađarić.

– Ovaj projekt nije samo naš, to je integrirani projekt u kojem svaki učesnik na određenoj razini mora doprinijeti da bi ovu pošast koliko-toliko sveo na prihvatljivu razinu kako bismo očuvali antibiotike za buduće naraštaje. Antibiotici su lijekovi koji se primjenjuju više od 100 godina i jedan su od najznačajnijih dostignuća u medicini, doslovno su spasili milijune života. Tragično je da čovječanstvo polako gubi bitku s najtežim infekcijama uzrokovanima najotpornijim bakterijama, a sve i najviše vezano uz neracionalnu primjenu antibiotika, kako u primarnoj, tako i u sekundarnoj bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Sada u jesen će početi virusne infekcije i doslovce se želi potaknuti svjesnost svih nas da za svako kihanje ili kašljanje ne radimo pritisak na obiteljske liječnike ili da od susjeda ne tražimo antibiotik jer se u 90 posto slučajeva radi o virusnoj infekciji. Antibiotikom se liječe bakterijske infekcije, a neracionalnom primjenom antibiotika za virusne infekcije, i one dobre bakterije polako dešifriraju taj antibiotik i u pravoj bakterijskoj infekciji onda imamo rezistentne bakterije koje nosimo u crijevu ili na koži – kazala je Mađarić.

Snimila Hana Volenik.

Osvrnula se pritom i na velike napore Europske unije u borbi protiv rezistentnih bakterija.

– Na razini godine oko 35.000 ljudi u Europskoj uniji umire od teških infekcija koje nemamo više čime liječiti. Utjecaj rezistencije i teških infekcija na smrtnost veća je od ukupne smrtnosti gripe, AIDS-a i tuberkuloze. Prema tome, primarna zdravstvena zaštita u kojoj se troši više od 90 posto antibiotika sigurno mora doprinijeti u racionalizaciji potrošnje i propisivanja antibiotika, a sugrađani su ti koji moraju vjerovati svojim liječnicima, dok u bolničkoj zdravstvenoj skrbi stvaranju rezistentnih bakterija doprinose takozvane bolničke infekcije jer se tu liječe najteži pacijenti, a ponekad je teško razlučiti je li pacijent u virusu ili u teškoj bakterijskoj infekciji što je najviše pokazao koronavirus. Svjetske studije su dokazale da je svega osam posto pacijenata s koronavirusom imalo i sekundarnu bakterijsku infekciju, a iz naših saznanja, više od 80 posto svih pacijenata s koronom je primalo i antibiotik i zato se danas nalazimo u situaciji da su nam rezistentne bakterije postale još rezistentnije – otkrila je.

Još je spomenula da je znalački pristup vezan uz strategiju primjene antibiotika značajno smanjio upotrebu zadnje generacije antibiotika pa je njen dojam da ih koprivnička bolnica u odnosu na druge bolnice koristi racionalno.

Glavna sestra za bolničke infekcije koprivničke bolnice Snježana Vuljak dodala je da su multirezistentne bakterije vrlo veliki problem i to se zna već godinama.

Snimila Hana Volenik.

– Radimo po Programu povjerenstva za bolničke infekcije i zna se da je jedna od najvažnijih mjera za sprječavanje svih infekcija ispravna higijena ruku. Cijelo vrijeme to ponavljamo i radimo na tome, obavljamo kontrole i edukacije. Nakon toga je bitna izolacija pacijenta koji ima multirezistentne bakterije; on mora biti u jednokrevetnoj sobi sa svim mjerama zaštite. Sve su to mjere kontaktne izolacije – kazala je.

Specijalistica kliničke farmacije Darija Kuruc Poje naglasila je da se edukacije provode od 2019. godine, a informacije Zavoda za javno zdravstvo pokazale su da upravo one imaju smisla jer su liječnici nakon njih propisivali manje antibiotika.

– Problem u tome svemu je da se tijekom javnih kampanja svi mi osvijestimo na svim razinama, no kroz godinu se svi zaboravimo odgovorno ponašati. Cijele godine trebamo održavati higijenu ruku pa smo u svrhu toga napravile edukacije u vrtićima jer se zdrave navike stvaraju od malena; zamislimo da igramo nogometnu utakmicu tijekom cijele godine i da svaki dan moramo biti odgovorni i spremni. Antibiotici, ako ih koristimo za virusnu infekciju, neće pomoći, već će samo doprinijeti rezistenciji i neželjenim nuspojavama – objasnila je.

Snimila Hana Volenik.

Podsjetimo, projekt racionalne potrošnje antibiotika u koprivničkoj bolnici je počeo 2017. godine, a Kuruc Poje je prisutne upoznala i s rezultatima.

– Tri mjeseca nakon početka u bolnici smo smanjili potrošnju antibiotika za više od 50 posto i time se možemo pohvaliti. Smanjili su se dani hospitalizacije s 28 na 17 dana. Pacijent je bio duplo kraće u bolnici, brže je bio doma i imao je manju mogućnost da još stekne dodatnu rezistentnu bakteriju. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti propisivanje antibiotika za dijagnoze akutne infekcije gornjih dišnih sustava se smanjilo za 30 posto – dodala je.

I specijalizantica kliničke mikrobiologije u Zavodu za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije Lana Šepec otkrila je da u svakodnevnoj praksi vidi porast rezistencije na antibiotike.

Snimila Hana Volenik.

– U našoj županiji ne zaostajemo za svijetom i nažalost pratimo negativne trendove te smo u prosjeku sa zemljama iz mediteranskog dijela Europe. Imamo jako puno pacijenata koji su starije životne dobi koji žive u staračkim domovima i oni se često koloniziraju bakterijama koje su vrlo rezistentne. Takve osobe trebaju puno zdravstvene njege i to sve čeka i nas u budućnosti. Tužno je da pacijenti i dalje vrše visok pritisak na svoje liječnike da im propišu antibiotik za virusne infekcije. Nije im problem piti antibiotik, a ne razmišljaju da bi umjesto toga mogli prevenirati virusnu infekciju jer nekad jednostavne stvari poput čaja olakšaju simptome. Budite oprezni, nemojte nakon što vam liječnik prepiše antibiotik prestati ga piti kad je vama bolje, već ga pijte onako kako je to propisano. Ako vam ostane nešto antibiotika, molimo vas da ga vratite u ljekarnu ili liječniku, nemojte ga dati susjedu jer mi onda vidimo posljedice – jasno je poručila.

Doktorica medicine i specijalistica obiteljske medicine Ana Posavec Andrić osvrnula se na to kako pacijenti mogu pomoći.

Snimila Hana Volenik.

– Prvo i osnovno, pacijenti bi trebali održavati dobro stanje svog imuniteta u smislu pravilne prehrane, vježbanja, smanjenja stresa… Na taj način će se lakše izboriti s infekcijom i neće doći do komplikacija. Po pitanju običnih prehlada i viroza, svi koristimo taj naš dragi Google, pa ajmo ga koristiti za nešto korisno i jednostavno prosurfati koje bi simptome mogli imati kod obične prehlade pa ne odmah trčati do liječnika. Naravno da ćete se u razvoju komplikacija ipak javiti liječniku. Imam primjere pacijenata koji uporno trče okolo i rade s temperaturom i naravno da su oni onda podložniji komplikacijama. Ako se liječnik već odlučio dati antibiotik, bit priče je uzimati antibiotik onako kako je propisano – ne može nam koristiti ni najbolji lijek, ako ga ne uzimamo pravilno. Dosta je slabo pravilno korištenje antibiotika pa apeliram da se antibiotici uzimaju u adekvatnoj dozi i trajanju. Ako ih uzimamo nepravilno i neredovito, onda se javljaju komplikacije i veća je mogućnost jačanja rezistentnih bakterija – navela je.

Ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije dr. Draženka Vadla na kraju konferencije uputila je jasnu poruku.

Snimila Hana Volenik.

– Svi mi koji smo zasad zdravi moramo razmišljati o tome da u ladicama ne čuvamo antibiotike i da ih ne uzimamo ako to nije potrebno. Idemo se usmjeriti na širu populaciji i njih osvijestiti. Poruka je da se za virusne infekcije ne uzimaju antibiotici i iako nam ide jesen, nemojte uzimati antibiotike kad ne treba. Antibiotike će vam prepisati liječnik, a ne susjed – zaključila je.

Ovaj programski sadržaj proizveden je u suradnji s Koprivničko-križevačkom županijom.

zatvori