Naša Koprivnica danas slavi 667. rođendan, a tim smo povodom s koprivničkim gradonačelnikom Mišelom Jakšićem razgovarali o proteklih 365 dana, ali i svemu onome što nam u godinama koje slijede tek dolazi.
Koprivnica danas slavi svoj 667. rođendan. Što se u Koprivnici promijenilo od posljednjeg rođendana?
Iza nas ostaje godina koja je nosila puno promjena. Moramo priznati da je, bez obzira na to što nekad to ljudima ide na živce, pandemija koronavirusa puno toga promijenila i u nama i oko nas, izgubili smo puno drugih ljudi, ali isto tako je donijela i velike ekonomske promjene koje su se sada s ovim ratnim zonama još dodatno pospješile. Živimo u izrazito turbulentnom i specifičnom razdoblju, no jako me veseli što je Koprivnica sačuvala optimizam, ali i otvorenost, toleranciju i spremnost na prihvaćanje različitog. Dakle, sačuvala je građanski duh. S druge strane, i naše gospodarstvo je pokazalo koliko je efikasno i fleksibilno; stvarno je ostvarilo sjajne rezultate koje vidimo po investicijama i realizacijama, a to vidimo i u realizaciji našeg gradskog proračuna. To je nešto što nas puni optimizmom za sve ono što nas dalje čeka. Kad pak pričamo o koprivničkim investicijama, najveća stvar koja ostaje iza nas u ovih godinu dana je konačni završetak radova na našim središnjim trgovima. Bilo je puno komentara poput “Nikad se to neće napraviti”, pa onda kad je počelo su rekli “Nikad se neće završiti”. Bilo je puno rasprava kako će trgovi izgledati, no danas kad vidimo i osjetimo veselje koje našim ljudima i gostima predstavlja naše središte grada i kad vidimo kakve komentare dobivamo diljem Hrvatske da možda imamo i najljepši trg u Hrvatskoj, tada je to veliki ponos. Moramo spomenuti i da radovi na Aglomeraciji koja je naš najveći europski projekt idu prema svom kraju; počele su sanacije i popustile su nervoze, iako ih još uvijek ima. I ja sam osobno nervozan zbog te raskopanosti, no tu radimo jednu sjajnu stvar i s ekološkog aspekta, rješavamo crne točke koje smo imali kod pojačanih padalina te idemo s desecima kilometara nove vodovodne i kanalizacijske mreže u našim prigradskim naseljima i okolnim općima. Drugi kolosijek pruge uz novu vezu sa Zagrebom nosi i zahvate u našem gradu, počeli su radovi na rotoru Zagrebačka – Križevačka, investiralo se puno u gospodarstvo, a i u ovih godinu dana smo pripremili svu dokumentaciju za gradnju novih vrtića na Bajeru i u Herešinu, kao i za prijavu na europske fondove za dogradnje naših škola. Jedan stvarno ogroman investicijski ciklus.
Spomenuli ste da je proteklih 365 dana obilježio završetak obnove gradskih trgova te je središte Koprivnice dobilo potpuno novu vizuru. Kako ste vi zadovoljni novim izgledom i što vas osobno ponajviše veseli kada i sami šećete našim Zrinskim trgom?
Zrinski trg stvarno izgleda sjajno. Svi smo najsretniji kad je pun ljudi i naših klinaca i klinceza, to je bila slika posebice u proljetnim i ljetnim mjesecima. Ne volim komentirati što je meni najljepše jer smo imali arhitektonsko-urbanistički natječaj i da, jesam ja gradonačelnik, ali nije to moja privatna investicija. Bitno je da se trg sviđa našim ljudima i da u sebi nosi novu energiju i optimizam. S ljudske strane, kad vidimo koje veselje ova nova fontana predstavlja našim mališanima, mislim da više od toga ne treba reći, svima su nam puna srca.
Osvrnimo se još na velike infrastrukturne zahvate kojima svjedočimo u Koprivnici, odnosno Koprivničko-križevačkoj županiji. Aglomeracija se privodi kraju, napreduje izgradnja drugog kolosijeka pruge, počela je gradnja opjevane brze ceste do Kloštra Vojakovačkog, a najavljuje se i nastavak gradnje do Koprivnice.
Pruga nam puno nosi jer ćemo sa Zagrebom biti povezani na 45 minuta vožnje brzim vlakom i to je stvarno sjajno. Za opjevanu brzu cestu smatram da smo ju odavno kao kraj zaslužili, platili i preplatili i da je stvarno na rubu bezobrazluka da ona već nije u Koprivnici. Naslušali smo se višedesetljetnih obećanja, svatko tko je odlazio u Hrvatski sabor ili prema Zagrebu je govorio “Evo, ja sam taj koji će to riješiti”, a vidjeli smo da se svih ovih godina nismo pomaknuli s mrtve točke. Ovo što se danas radi je još uvijek jako sporo s obzirom na to koliko smo čekali, no ipak se neki koračići vide tako da se veselimo svemu što se napravi i svjesni smo da se moramo boriti da se radi i dalje jer ovaj grad je to zaslužio.
Koprivnica brine i o svojim mališanima; završila je javna nabava za izgradnju novih dječjih vrtića na Bajeru i u Herešinu, a posebno vesele idejna rješenja za dogradnju i rekonstrukciju Osnovne škole Braća Radić te područnih osnovnih škola u Starigradu, Reki i Jagnjedovcu. Zašto su ovi projekti važni za boljitak Koprivnice?
Standard našeg predškolskog odgoja i obrazovnog sustava ćemo u narednim godinama dići na nikad jači nivo i to nas jako veseli, no sve to ne bi ništa vrijedilo da nemamo sjajne nastavnice, nastavnike, odgajateljice i odgajatelje koje vode brigu o našim najmanjima. Ovo su pripreme da sva djeca u Koprivnici imaju svoje mjesto u vrtiću i da na jedan period više ne vodimo rasprave kojih je znalo biti, ali i da sve naše osnovnoškolke i osnovnoškolci prijeđu na jednosmjenski sustav nastave za koji dobivamo puno komentara i drago nam je da puno znači učenicima, ali i roditeljima. Drago nam je da je ova javna nabava završena, time ćemo stvoriti nove kapacitete za 300-tinjak mališana, a radove i na Bajeru i u Herešinu možemo očekivati početkom proljeća. Plan je da Herešin bude gotov do iduće jeseni, dok će Bajer, s obzirom na to da je podosta veći, po našem planu biti gotov u proljeće ili ljeto 2025. godine. Veličina tih investicija, i to govori o njihovom značaju, je gotovo ista kao što je bila i za izgradnju Osnovne škole Podolice, a znamo koliko smo se svi veselili toj školi. Što se tiče idejnih rješenja za dogradnju i rekonstrukciju Osnovne škole Braća Radić te područnih osnovnih škola u Starigradu, Reki i Jagnjedovcu, sve je poslano u resorno ministarstvo i rađeno je po normativima koje je ono propisalo pa sada čekamo suglasnosti i idemo dalje.
Kad smo već kod mladih sugrađanki i sugrađana, učenici Osnovne škole Đuro Ester i Osnovne škole Podolice nastavu polaze u jednoj smjeni, a jednosmjenska nastava najavljena je i za dio učenika u Osnovnoj školi Antun Nemčić Gostovinski. S druge strane, ovakav sustav stvara probleme Umjetničkoj školi Fortunat Pintarić. Kako jednosmjenska nastava danas izgleda u praksi – što kažu ravnatelji, nastavnici, roditelji i učenici? Koji je plan za bolju organizaciju nastave u Umjetničkoj školi?
Škola na Podolcima je bila projekt, usudio bih se reći, jedne generacije. Kad smo vidjeli sreću novih učenica i učenika, nastavnika i roditelja te koliko je ona značila ne samo za taj dio grada, već i cijelu Koprivnicu, naravno da nam je to svima ispunilo srca. Osnovna škola Đuro Ester je pratila put jednosmjenske nastave, a Osnovna škola Antun Nemčić Gostovinski jednim dijelom prelazi na jednosmjensku nastavu, a trend i tendencija je da to riješimo za sve škole. Svjesni smo da sve to stvara probleme u funkcioniranju naše Umjetničke škole Fortunat Pintarić pa ćemo proširiti njene kapacitete uz određene zahvate u Domu mladih gdje je idealan prostor, a obnavljamo i Sinagogu koja će postati centar koprivničke kulture i bit će vrlo iskoristiva za područje rada ove škole. Na Umjetničku školu Fortunat Pintarić smo jako ponosni i svi tamo predvođeni ravnateljicom Arianom Šandl ostvaruju sjajne rezultate, ali to je situacija koju nećemo moći riješiti sami; očekuju se određeni inputi od resornog ministarstva jer, ako je cilj da cijela Hrvatska do 2027. godine prijeđe na jednosmjensku nastavu, moramo biti svjesni da će to napraviti promjene u funkcioniraju umjetničkih škola, sportskih klubova i drugih programa koje osnovnoškolci polaze i definitivno nas čeka određena reorganizacija.
Vratimo se na aktualne i buduće projekte. Naime, Koprivnica je dobila status ITU grada i pred nama su godine velikih ulaganja u naš grad. Što sve to znači za Koprivničanke i Koprivničance i što u mjesecima koji nam prethode možemo očekivati od ITU mehanizma, a što nam još sve slijedi u doglednoj budućnosti?
Godinama smo lobirali za to da dobijemo status ITU grada i tu doista zahvaljujem Vladi Republike Hrvatske, prethodnoj ministrici Nataši Tramišak, kao i sadašnjem ministru Šimi Erliću na korektnoj i konstruktivnoj suradnji. Partneri smo s naših devet okolnih općina jer, opet ću ponoviti, bez obzira na to što nas na to nitko nije tjerao, koliko će biti jake okolne općine, toliko će biti jaka i Koprivnica. Nismo mi otok. Jako se veselimo tom stvarno ogromnom iskoraku i izravnom ulaganju europskih sredstava u našu Koprivnicu. Vjerujem da smo dosadašnjim projektima pokazali da znamo iznijeti i najveće europske projekte u puno puta otežanim uvjetima jer, kao što ne dobivamo nikakve pomoći iz Fonda za fiskalno izravnanje jer smo u kategoriji najrazvijenijih gradova Hrvatske, a recimo Đurđevac, Križevci, Bjelovar i masa drugih gradova to dobiva, kao i što dobivamo minimum za pomoć za vrtiće, a svi oni dobivaju više, tako i na masu europskih fondova i natječaja se ne možemo javiti jer smo u kategoriji najrazvijenijih gradova. S jedne strane ti uzimaju da bi “kao” razvijali one koje su nerazvijeni, a s druge strane ti niti ne otvore prostor da možeš na sve aplicirati. Ali okej, to je politika i nećemo sada time kvariti Dan grada. ITU mehanizam je nešto čemu se jako veselimo i njime idemo u rekonstrukcije naše tržnice, idemo u gradnju polivalentnog centra gdje će mjesto naći knjižnica, idemo u ulaganje sa Sveučilištem Sjever u nove kapacitete gdje ćemo razvijati ne samo visokoškolsko obrazovanje na našem području, već ćemo ići i u smjeru suradnje s našim poduzetništvom i gospodarstvom. Moramo spomenuti i povezivanje kroz javni prijevoz s našom okolicom plus staze, prelaske određenih crnih prometnih točaka…
U svojim obraćanjima često govorite da zgrade, ulice i ceste ništa ne znače ako nema dobrih, radnih i srčanih ljudi. Slažete li se da su Koprivničanci nakon upornog rada i zalaganja zaslužili realizaciju svih ovih projekata, pa i više od toga?
Apsolutno da. Zbog uloge saborskog zastupnika često idem po našoj Hrvatskoj i mogu reći da je malo krajeva u našoj zemlji gdje su ljudi spremni biti toliko odgovorni, racionalni, radišni i toliko se kroz svoj rad boriti za svoj kraj. Činjenica je da puno puta nismo dovoljno glasni i da nas se onda gura u drugi plan pa govore “Oni će to napraviti sami, nisu jako glasni, neće nam raditi probleme”. Zato smatram, za početak, da je Koprivnica odavno zaslužila brzu cestu, kao i da smo zaslužili dobiti studentski dom, a ne da budemo jedini grad-sjedište javnog državnog sveučilišta koje nema svoj dom. Tako mislim i da smo zaslužili učenički dom jer smo jedino sjedište županije u Hrvatskoj, uz Krapinu, koje nema učenički dom.
Koprivnicu uspoređuju s Kopenhagenom, hvale novi izgled Zrinskog trga, nagrađuju nas za dobru kvalitetu života, a nedavno je stiglo priznanje i da smo najbolji grad Hrvatske u Eco City kategoriji. Je li to Koprivnica kakvu vi kao gradonačelnik želite i zamišljate, odnosno kako vi na današnji dan vidite našu staru damu?
Koprivnica je stara dama, ali svim iskoracima naših ljudi i gospodarstva pokazuje da je, unatoč godinama koje je skupila, duhom i dalje jako mlada i spremna biti jako proaktivna i energična. To me puni velikim ponosom i zato je to naš grad s velikim srcem. I u narednom periodu želimo biti grad visokog komunalnog standarda pa na tome radimo, odnosno visokog obrazovnog standarda kojeg bi se mogli posramiti brojni drugi veći i snažniji gradovi. Želimo i dalje biti grad snažnog gospodarstva koje je među najjačima u zemlji. Želimo sačuvati u sebi komponentu radišnosti, odgovornosti, racionalnosti, ali i velikog srca koje je spremno prihvatiti svakoga i koje je spremno uvijek pokazati duh optimizma i tolerancije.
Ovaj programski sadržaj je nastao u suradnji s Gradom Koprivnica.
