Ponedjeljak, 22. srpnja 2024.

FOTO/VIDEO: BUŠ? BUM! Ana-Marija i Aleksandar: Bačve imaju specifičan zvuk, dionice su mračne, a kad se doda elektronska podloga sve dobije neku ‘masnoću’

Buš? Bum! bubnjarski kolektiv iz Koprivnice nastao je prije šest godina, a specifičnost kolektiva krije se u tome što na limenim bačvama sviraju uz elektronsku podlogu.

Iza sebe imaju nastupe na festivalima izvedbenih umjetnosti FIUK (Koprivnica) i SUFFEST (Križevci), suradnje s bendovima Moskau i LoM kao i umjetnicima Zoranom Pavelićem i Antonijem Grgićem.

Njihova priča započela je u ljeto 2016. godine, a član kolektiva Aleksandar Rapaić kazao je kako su dvije članice bile na koncertu na kojemu su vidjele sličan performans koji ih se dojmio.

– Tina Verčević i Tanja Špoljar su to prenesle ostalim curama i sve im se jako svidjelo. Kada sam saznao za cijelu ideju razmišljao sam zašto tu ne bismo dodali i elektroniku. Nakon toga su Marko Kuhar i Manuel Marković učili cure bubnjati jer su imale ideju, ali nisu imale nikakvog glazbenog iskustva. Počeli smo od lakših udaračkih pjesama koje se učilo kako bi se stvorila ritam sekcija – kazao je.

Foto: Dinko Šimac

Bačve su drugačije, jeftine i zanimljive

Ana-Marija Martan, bubnjarica Buš? Bum! kolektiva, ističe kako ih je na početku bilo 10-ak, no s vremenom se broj članova mijenjao.

– Broj je od samog početka varirao, a bačve su stvarno zanimljive jer je to nešto drugačije. Kasnije smo skužili da tu nešto još fali pa je onda Kuhar u sve uveo i Aleksandra koji je uskočio s elektronskim dijelom – navodi.

Kolektiv je ime pronašao putem ankete jer je bilo teško uskladiti mišljenja svih članica.

– Za ime smo se stvarno jako namučile. Imale smo čak i anketu s oko 20 prijedloga za ime. Tina je pričala s nekim i onako kroz razgovor došlo je do “Budemo svirali? Bumo.” I tako je Buš? Bum! ostalo. Naziv je pomalo regionalan i specifičan, a ujedno zvuči i kao neki ritam – napominje.

Zašto su se baš odlučili za bačve, objašnjavaju time da je riječ o najjeftinijem instrumentu.

Snimio Tomislav Matijašić.

– Nismo zapravo trebali jako puno toga uložiti. Naime, nitko nije ništa svirao. Razmišljali smo što je relativno lako za nabaviti i da nije jako skupo kako se ne bismo bacali u neke velike investicije. Onda su nam te bačve bile zgodne jer smo ih mogli nabaviti od jedne koprivničke firme, tako da je to ujedno bio i najjeftiniji instrument – kazala je Ana-Marija.

Aleksandar dodaje kako ih je ipak trebalo malo prilagoditi za sviranje.

– Trebalo je napraviti rupe jer bačve kao bačve, kada se po njima lupa, imaju previše zarobljen zvuk, stoga je trebalo sa svake strane na sredini probušiti rupe da taj zvuk izlazi van – rekao je.

Prvi problem koji se pojavio nakon pronalaska bačvi bio je kako po njima bubnjati i čime.

– Nakon što smo bačve dovukli u FUNK bio je problem čime po njima svirati jer obične bubnjarske palice nisu odgovarajuće za to, pretanke su. Sjetili smo se da bismo mogli uzeti štilove od starih motika i lopata pa smo to išli kupovati na plac. Prvo smo s time tukle po tim bačvama bez puno smisla i onda je došao Kuhar koji nam je odredio nekoliko dionica kako bismo mogle poloviti ritmove za nekakvu pjesmu – dodala je.

Logistika odlaska na koncert nije nimalo jednostavna

Ono što je također zanimljivo jest prijevoz samih bačvi kada se održavaju koncerti, a oni napominju kako su se snalazili svakako.

– Bačve jesu jeftine, a prevozili smo ih i kombijem i prikolicom – ističe Aleksandar.

Ana-Marija dodaje kako je sve to teško logistički organizirati.

– Kada smo nastupali u Križevcima uspjeli smo posuditi manji kamiončić, ali logistički nije nikako jednostavno. Lako za nas jer mi se “potrpamo” u aute. Prije četiri godine su nas zvali u Osijek na ljetni festival, ali to nije bilo moguće izvesti – kazala je.

Kada je riječ o probama, kažu da ih je vrlo teško organizirati jer sam kolektiv broji oko 10-tak članova.

– U jednom periodu smo se intenzivno nalazile i to je bilo jednom tjedno. Prije nastupa smo se znali nalaziti čak i do dva puta tjedno. U zadnje vrijeme je to malo splasnulo jer nas je puno i teško se okupimo – navodi Ana-Marija.

Novosti kolektiv najavljuje za proljeće

Aleksandar koji je zadužen za proces stvaranja kaže kako trenutno ne stvaraju jer je problem u probama.

– Buš? Bum! je u početku imao pet pjesama, jednu smo sredili sada ćemo ići na druge. Znamo ih svi kako idu, no sada treba napraviti neki kontinuitet probe. Najvažnije je prvo napraviti osnovni ritam na koji će se kasnije nadograđivati. Generalno poanta je da se radi o jednostavnijim i mračnijim dionicama gdje je opet taj zvuk bačvi sam po sebi specifičan. Onda još na to dođe i elektronika i doda određenu “masnoću” – dodaje.

Planovi za budućnost su nešto na čemu još uvijek rade, ali planiraju na svemu jače raditi nego do sada.

Snimio Tomislav Matijašić.

– Skužili smo da je ova zadnja stvar za koju smo izbacili spot dosta zainteresirala ljude. Fora im je to i drugačije od bilo čega što postoji. Pogotovo jer su većinom bubnjari muškarci, a ovo je projekt gdje su sve žene i to je još dodatan šlag na torti – kaže Aleksandar.

Dodaje kako će možda nešto novo izaći na proljeće, a dogodit će se i određene promjene u kolektivu.

– Prvo nam je u planu okupiti se i reducirati, a otpao nam je i Marko Kuhar pa je sada Aleksandar preuzeo tu važnu ulogu – ističe Ana-Marija.

Aleksandar dodaje kako mu u svemu pomaže i Ana-Marija te da se dobro nadopunjuju.

– Ana je tu uz mene i ima najbolji smisao za ritam pa ako ja ne mogu, ona uvijek uskoči. Bubnjanje se ne može svakome objasniti na isti način. Ono što je meni jako jednostavno, nekome je to znanstvena fantastika. Na 10-ak različitih osoba je to jako drugačiji pristup i onda ako ja ne mogu objasniti, Ana preuzme – zaključuje.

Spomenimo kako je Mrakula prva snimljena i objavljena pjesma, a aranžman su osmislili Marko Kuhar, Manuel Marković i Aleksandar Rapaić. Marin Hraščanec snimio je instrumente, mix i master potpisuju Marin Hraščanec i Aleksandar Rapaić, a za video je zaslužan Dinko Šimac (Beyond Pines Films).

Tekst pripremile Adela Zember Antolić i Hana Volenik.

Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

zatvori