Koprivničko-križevačka županija, u četvrtak 13. travnja slavi 30. godišnjicu od osnutka, a povodom te velike obljetnice razgovarali smo s čelnim čovjekom Županije, županom Darkom Korenom, jednim od najiskusnijih i najdugovječnijih političara na ovim prostorima koji je gotovo cijelu profesionalnu karijeru stavio u službu javnog dobra i razvoja Podravine i Prigorja.
Koprivničko-križevačka županija u četvrtak slavi svoj 30. rođendan, u kakvom ozračju dočekujete ovu veliku obljetnicu?
Iza nas su tri desetljeća na koja itekako možemo biti ponosni jer u tom smo razdoblju zajedničkim naporima stvorili modernu Županiju koja unatoč svim političkim, društvenim i gospodarskim mijenama kojima smo svjedočili nije zaboravila očuvati svoje ishodište u tradiciji. Itekako imamo razloga biti sretni i zadovoljni s obzirom na sve što je ostvareno i s punim pravom možemo reći kako je županija danas prostor poželjan za život.
Pune 22 godine ste dio Županijske uprave, od čega 15 godina kao župan na iznimno odgovornoj funkciji obnašate najvišu dužnost regionalne vlasti, kako se iz vaše perspektive županija mijenjala sve te godine i kako je vidite danas?
Imao sam tu privilegiju da u početku kao zamjenik župana i kasnije župan, svjedočim brojnim događajima koji su bitno utjecali na političku, društvenu i gospodarsku vizuru Podravine i Prigorja. Ponosan sam što smo svih tih godina uspjeli osigurati kontinuitet stvaranja novih vrijednosti i stabilnog napretka koji je danas vidljiv na svakom koraku. Na ovu veliku obljetnicu potrebno se prisjetiti te odati priznanje i zahvalu mojim prethodnicima, kao i svim mojim suradnicima, koji su ostavili dubok trag u životu županije te naglasiti kako je upravo u ovom vremenu u kojem živimo Županija ostvarila svoj najznačajniji gospodarski i društveni razvoj. Danas tako svjedočimo najvećem investicijskom zamahu u povijesti na ovom prostoru, vrijednom preko 700 milijuna eura, a tako nešto nikad nije viđeno na ovom prostoru!
Vidljivo je da je Županija u posljednjih nekoliko godina veliko gradilište, jeste li zadovoljni dinamikom i realizacijom projekata?
Mnogo je toga ostvareno, no istaknuo bih velike županijske projekte poput izgradnje pet školskih sportskih dvorana i CEKOM-a u Đurđevcu i Koprivnici koje smo u roku uspješno završili te velike nacionalne kapitalne investicije na našem području koje su u tijeku.
Izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge odlično napreduje, aglomeracije također, a ti su nacionalni projekti komplementarni i sastavni dio ovog našeg područja. Kad sve zbrojimo govorimo o spomenutih 700 milijuna eura investicija koje su u tijeku i koje su usmjerene isključivo na infrastrukturni razvoj i stvaranje boljih uvjeta za život stanovnika. Sviđalo se to nekom ili ne, to je uspjeh ove županijske administracije koja provodi odgovornu politiku u svim segmentima za što je na kraju i dobila mandat građana.
Uz projekte u prometnoj infrastrukturi se naravno veže i pitanje izgradnje brze ceste prema Koprivnici, strateškom projektu za daljnji razvoj ovog kraja?
Svjestan sam osjetljivosti i važnosti ovog pitanja jer dobra prometna povezanost je od najvećeg značaja za razvoj Podravine i Prigorja i zbog toga sam često na političkoj vjetrometini, no posao političara je takav, ponekad morate pretrpjeti i teške kritike oponenata koje su daleko od istine i realnosti. O tom projektu bi se dala napisati čitava disertacija, no ono što je važno istaknuti da nikad nećemo odustati od lobiranja i pritisaka prema nadležnim tijelima – Hrvatskim cestama kao investitoru i resornom ministarstvu koji moraju dogovoriti uvjete s izvođačem, tvrtkom Kamgrad, kako bi se krenulo u realizaciju, u prvoj fazi do Kloštra Vojakovačkog i u drugoj fazi prema Koprivnici. Javnost mora znati kako je Županija ispunila sve svoje obaveze u projektu na vrijeme i kako odgovornost nije na nama, već se odgovori trebaju potražiti na drugim adresama. S obzirom na sva događanja – od korona krize, preko ogromnog rasta cijena rada, materijala i troškova, inflatornih pritisaka pa sve do rata u Ukrajini, koji su utjecali na početak radova, mogu slobodno reći kako nam okolnosti nisu išle na ruku. No, siguran sam da će da će radovi uskoro početi i cesta će se graditi, u to sam uvjeren. Jedini sam od političara s našeg prostora koji se još uvijek gorljivo bori za taj projekt, po nekoliko puta tjedno komuniciram sa svim ključnim dionicima bez potrebe da skupljam političke poene jer očito je da na ovom problemu egzistira opozicija bez ikakvog konstruktivnog prijedloga. Lako je samo kritizirati, no smatram kako unatoč svim napadima ovaj projekt ne smije imati politički predznak jer riječ je o strateškom interesu našeg kraja.
Proteklih godinu dana obilježio je završetak ciklus najvećih investicija u školstvo, a to su projekti izgradnje pet školskih sportskih dvorana i uspostava CEKOM-a.
Ulazak u te projekte je bila dobro promišljena odluka koja ima višestruku vrijednost. Osim što smo podigli standard i kvalitetu u obrazovnom sustavu, veliku korist je u pogledu novih dvorana dobila i lokalna zajednica koja sada ima sjajne multifunkcionalne moderne prostore u kojima se odvijaju razna društvena događanja. Sjajno je vidjeti da dvorane “žive” i nakon što završe školske aktivnosti. Izgradili smo ih na vrijeme iako su neki bili skeptični da ćemo uspjeti. Slikovito rečeno, iznos za koji smo izgradili pet dvorana danas bi bio dovoljan za izgradnju tri dvorane, a to dovoljno govori o kvaliteti naše procjene.
CEKOM je, često kažete, nova paradigma strukovnog obrazovanja?
Iznimno smo ponosni na taj projekt jer smo jedni od prvih u Hrvatskoj kojih smo uspjeli realizirati ideju u potpunosti. Značaj je još i veći ako znamo da je od 25 projekata CEKOMA na području Hrvatske ukupno realizirano njih tri, a mi smo među njima.
Uloženo je preko 10 milijuna eura u Obrtničku školu u Koprivnici i Strukovnu školu u Đurđevcu, od čega se dva milijuna eura odnosi na najmoderniju opremu koja je istovjetna onoj u realnom industrijskom sektoru. To znači da učenici neće imati problem u prilagodbi kada izađu na tržište rada. Na ovaj način ćemo pokušati odgovoriti i na problem nedostatka radne snage jer jedan od ciljeva jest pružiti kompetencije ljudima koji po izlasku iz škole mogu odmah započeti s radom te neće razmišljati o odlasku već će razmišljati o zaposlenju na našem području.
Županija je prošle godine među prvima u državi uspostavila i uslugu javnolinijskog prijevoza koji je bio u velikim problemima. Kakve su reakcija putnika, posebno kad vide simboličnu cijenu karata koje moraju platiti za vožnju?
To je zasigurno jedan od projekata koji je od iznimnog značaja za povezivanje ruralnog i urbanog područja Podravine i Prigorja. Osigurali smo funkcionalnu mrežu autobusnog prijevoza sa 79 linija i ono što je najvažnije, velike popuste za učenike, studente, radnike i umirovljenike koji zahvaljujući Županiji danas plaćaju simbolične cijene prijevoza. Rezultati i broj putnika pokazuju da smo uistinu napravili pravi potez, a nije zanemariva niti činjenica da smo na ovaj način pomogli prijevozničkom sektoru koji je zbog inflacije i velikih troškova inputa bio na konopcima. Tim smo projektom ne samo osigurali povezanost svih naših krajeva već i spasili radna mjesta u sektoru autoprijevoza, što nije zanemarivo.
Ulagali ste i u zdravstveni sektor koji je prilično opterećen, priča se o zdravstvenoj reformi i prijenosu upravljačkih prava bolnica sa županija na državu?
Već sam ranije upozoravao da vraćanje bolnica na upravljanje državi i centralizirani pristup nije dobar koncept s obzirom da se prijašnji , nazovimo ga eksperiment s državnim upravljanjem, tada pokazao promašajem. Ono što mogu reći jest da Županija kontinuirano ulaže u županijski zdravstveni sustav o kojem brinemo s velikom pažnjom pa ću samo spomenuti da je kroz proteklih šest godina u obnovu naše najveće zdravstvene ustanove – OB Koprivnica uloženo preko 13,3 milijuna eura.
Stalno kupujemo novu medicinsku opremu, obnavljamo vozni park hitne medicine, financiramo timove 2 hitne medicine u našim gradovima, osigurali smo specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu za naše stanovnike u đurđevačkoj Podravini i Prigorju. No, to sve ne znači ništa ukoliko nema liječničkog kadra koji će tamo raditi. Zbog toga smo i kroz naše mjere subvencija kamata stambenih kredita te suradnjom Županijskog Doma zdravlja i jedinica lokalne samouprave kroz dodatno osiguranje financijskih sredstava, omogućili liječnicima adekvatne uvjete kako bi pružali najbolju medicinsku uslugu za stanovnike naše županije.
Potpisali ste Razvojni sporazum za sjeverozapadnu Hrvatsku, što će on donijeti stanovnicima županije?
Riječ je o novim projektima koje planiramo realizirati, naravno da najviše toga ovisi o mogućnostima financiranja pri čemu se oslanjamo na europska sredstva i NPOO. Sporazum je vrijedan 413 milijuna eura i omogućit će još veći razvoj našeg kraja te uravnoteženu regionalnu razvojnu politiku. Krenuli smo s pripremom tri projekta – Regionalnim centrom za palijativnu medicinu i liječenje boli, projektom nove Srednje škole u Koprivnici i Centrom zaštite i spašavanja za što smo osigurali 750 tisuća eura za projektno-tehničku dokumentaciju. Za dvorac Inkey smo već izradili projektnu dokumentaciju, dobili građevinsku dozvolu i prijavili ga na Javni poziv za turističku infrastrukturu u okviru NPOO koje je raspisalo Ministarstvo turizma i sporta. To je tek početak, no vjerujem da ćemo uspješno kandidirati sve projekte na natječaje koji se očekuju.
Što biste na kraju poručili našim sugrađanima za kraju u ovom slavljeničkom ozračju, jer 30. godina Županije uistinu zaslužuje poruke optimizma i ohrabrenja.
Svi zajedno možemo biti ponosni na naša dva bisera – Podravinu i Prigorje jer smo u tri desetljeća zajedničkim snagama uspjeli županiju učiniti boljim mjestom koje je itekako poželjno za život. Nismo zaboravili na našu tradiciju i na sve ono što su nam u nasljeđe ostavili naši prethodnici, ali isto tako nismo zanemarili niti potrebe za modernizacijom i promjenama koje su nužne kako bi stvorili nove vrijednosti za generacije koje će doći iza nas. Vjerujem da ćemo na tom putu zajedno uspjeti te Vam u tom duhu želim od srca čestitati 30. rođendan naše Županije!
Ovaj programski sadržaj proizveden je u suradnji s Koprivničko-križevačkom županijom.
