Prema podacima Udruge RODA – Roditelji u akciji, u Hrvatskoj je svaka šesta osoba u reproduktivnoj dobi suočena s neplodnošću ili subfertilnošću i trebat će neki oblik medicinske pomoći odnosno postupak medicinski potpomognute oplodnje kako bi se pokušala ostvariti kao roditelj. Procjenjuje se da se s problemom neplodnosti suočava više od 100.000 osoba s rastućim trendom.
Borba s neplodnošću, odnosno postupci medicinski potpomognute oplodnje za par, odnosno partnere predstavlja veliki izazov, kako emocionalni tako i financijski.
U Udruzi Roda napominju da je medicinski potpomognuta oplodnja (MPO) zapravo skup metoda liječenja dokazane neplodnosti jednog ili oba partnera. Njima se uspješno liječi 70 do 80 posto svih uzroka neplodnosti, ali primjenjuju se tek onda kada su sve ostale metode liječenja ostale neuspješne.
Različite dijagnoze zahtijevaju različite postupke
U Rodi nastavljaju da se prema rezultatima obrade bira i način liječenja pri čemu se počinje od najmanje invazivne metode, ujedno i najmanje rizične za pacijenticu i buduću djecu.
Tako postoji nekoliko vrsta MPO postupaka. primjerice, IUI (AIH) ili Intrauterina inseminacija je prilično jednostavna metoda potpomognute oplodnje. Njome se prethodno pripremljena sperma unosi u maternicu u vrijeme ovulacije i na taj se način pospješuje vjerojatnost oplodnje i začeća. Koristi za parove s takozvanom idiopatskom neplodnosti, kod problema s ovulacijom ili lakših slučajeva muške neplodnosti. Osnovni preduvjet za primjenu ove metode potpomognute oplodnje su prohodni jajovodi kod žene. Nadalje, tu je IVF, odnosno In vitro fertilizacija ili postupak izvantjelesne oplodnje. To je, prema navodima Rode, najpopularnija metoda potpomognute oplodnje i donosi nadu tisućama parova koji bez ovog postupka nikad ne bi mogli doći do svoga djeteta. Izvantjelesna oplodnja koristi se najčešće kod žena s neprohodnim jajovodima, nakon neuspjelih pokušaja drugih metoda potpomognute oplodnje, primjerice IUI, kod loših nalaza spermiograma i kod parova s idiopatskom neplodnosti. Tu je i ICSI, odnosno intracitoplazmatska injekcija spermija. Ova metoda potpomognute oplodnje najčešće se koristi u slučajevima teške muške neplodnosti.
Zakonom definiran broj postupaka
Prema Zakonu o medicinski potpomognutoj oplodnji liječenje neplodnosti postupkom medicinski potpomognute oplodnje na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje obuhvaća šest pokušaja izvantjelesne oplodnje (IVF), uz obvezu da dva pokušaja budu u prirodnom ciklusu, dakle bez stimulacije odnosno lijekova, te četiri pokušaja intrauterine inseminacije. Ovdje je važno uzeti u obzir da, s obzirom na vrstu neplodnosti, ne mogu svi parovi na inseminaciju, baš kao što svi, prema preporuci liječnika, ne mogu ići u stimulirani ili prirodni postupak izvantjelesne oplodnje, pa mnogi ni ne uspijevaju ostvariti pravo koje im daje spomenuti Zakon.
Postupci medicinski potpomognute oplodnje su skupi
Nakon što iskoriste liječenje na teret HZZO-a, ostaje im mogućnost da liječenje neplodnosti i ostvarivanje sebe kao roditelja učine o svom vlastitom trošku. Cijene su različite, a samo primjera radi, u jednoj zagrebačkoj poliklinici IVF u stimuliranom ciklusu i kratkom protokolu bez zamrzavanja zametaka košta malo više od 5.900 kuna, ICSI u stimuliranom ciklusu u konvencionalnom protokolu bez zamrzavanja zametaka je 10.100 kuna, a IVF u stimuliranom ciklusu u konvencionalnom protokolu bez zamrzavanja zametaka 6.400 kuna. U drugoj poliklinici jedan IVF postupak u stimuliranom ciklusu u kojem se dobije šest i više jajnih stanica košta 6.000 kuna. Uz to, posebno se plaća embriotransfer koji je oko 1.000 kuna, a punkcija jajnih stanica oko 2.000 kuna. Na sve to, još je potrebno platiti i lijekove, pri čemu primjerice samo jedna injekcija košta između 600 i 900 kuna, a u postupku ih je potrebno nekoliko.
Klub SDP-a i HSLS-a tražio sufinanciranje medicinski potpomognute oplodnje
Da je riječ o velikim iznosima te da je parovima koji ulaze u postupke medicinski potpomognute oplodnje potrebna financijska pomoć, prepoznao je i Klub SDP-a i HSLS-a koji je uputio amandman na prijedlog proračuna za 2023. godinu na posljednjoj sjednici Županijske skupštine Koprivničko-križevačke županije i to tako da se uvede stavka sufinanciranje medicinski potpomognute oplodnje.
– Svjesni smo negativnih demografskih kretanja i potrebe za uvođenjem pronatalitetnih mjera. Ovakva mjera već je uvedena u Gradu Osijeku, a u 2023. godini uvest će je i Grad Split. Iako je omogućeno liječenje neplodnosti postupkom medicinski potpmognute oplodnje na teret HZZO-a, ono je ograničeno brojem pokušaja. Mnogi parovi, nakon nekoliko neuspješnih postupaka na teret HZZO, nastavljaju dalje s liječenjem neplodnosti o vlastitom trošku, što u današnjim okolnostima predstavlja veliki udarac na kućni budžet. Cilj ove mjere, osim očitog demografskog, je pružiti financijsku pomoć te podršku i ohrabrenje parovima da ustraju na putu do roditeljstva – objasnila je Ana Marija Đurđ.
Koren uz dužno poštovanje nije zasad spreman ulaziti u tu osjetljivu temu
Koprivničko-križevački župan Darko Koren odgovorio joj je da se amandman odbija.
– Tu treba birati riječi jer je to zaista jedna osjetljiva tema na koju smo svi empatični. Činjenica jest da sve što ste vi istaknuli bila bi jedna mala demografska mjera, međutim je isto tako činjenica da su ti postupci regulirani zakonom i svaka žena ima pravo ostvariti ograničeni broj postupaka, a ograničena je i dobna granica. Činjenica je da vrlo rijetke jedinice lokalne samouprave to sada na neki način malo pomažu, no mi smo provjerili i ni jedna županija zasad to ne čini. Nismo spremni u ovom trenutku ući u to jer ne znamo koji je to broj, koji su to iznosi, što je to. Mislim da ne bi bilo korektno prema nikome ulaziti sada u to samo ovako populistički. Možda dok se malo informiramo pa ćemo vidjeti do polovice iduće godine je li to moguće osigurati u okviru naših raspoloživih proračunskih sredstava, ali zasad uz dužno poštovanje ne bismo u to ušli – zaključio je župan.
Grad Koprivnica nema posebnu stavku, ali moguće je tražiti pomoć za podmirenje troškova liječenja
S druge pak strane, iako nemaju posebnu stavku za tu namjenu, kao primjerice gradovi Osijek, Split, Makarska, Ploče ili Općina Gradac, Grad Koprivnica je u proračunu za 2023. godinu osigurao 57.696 eura za jednokratne pomoći građanima, kao i pomoć za podmirenje troškova liječenja gdje je moguće ostvariti do 3,981 eura, odnosno 30.000 kuna pomoći godišnje.
– Medicinski potpomognuta oplodnja bi spadala u liječenje neplodnosti te temeljem Odluke o socijalnoj zaštiti građana Grada Koprivnice može se ostvariti pravo na pomoć za podmirenje troškova liječenja. Pritom je potrebno ispunjavati uvjet da liječenje nije financirano sredstvima iz HZZO-a te da prihod po članu kućanstva ne prelazi 5.000 kuna prosječno mjesečno – objašnjavaju u Gradskoj upravi.
Dodaju da će se, kako bi se olakšao i ubrzao proces pomoći za medicinski potpomognutu oplodnju, dodatno utvrditi kriteriji kao doprinos pronatalitetnim mjerama Grada Koprivnice i olakšati budućim roditeljima zasnivanje obitelji.
Spomenimo da, prema dostupnim podacima, medicinski potpomognutu oplodnju svojim mladim parovima sufinancira Grad Osijek, nadalje uvedena je i u Makarskoj, a isto je učinio i Split koji će primjerice za dodatna tri postupka sufinancirati 80 posto ukupnih troškova ako se postupak provede u splitskom Kliničkom bolničkom centru, 60 posto ako se postupak provede u nekoj od splitskih privatnih zdravstvenih ustanova, odnosno 40 posto u postupcima provedenima u nekoj od zdravstvenih ustanova s područja Republike Hrvatske ili zemalja Europske unije. Među gradovima koji su se odlučili na ovaj korak su i Ploče gdje će se pravo na sufinanciranje troškova medicinski potpomognute oplodnje u iznosu do 50 posto ukupnih troškova postupka, a najviše 7.500 kuna odobriti podnositeljima zahtjeva koji su iscrpili sve mogućnosti koje su, sukladno zakonu kojim je uređeno pitanje medicinski potpomognute oplodnje, ostvarive na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, kao i podnositeljima zahtjeva čiji postupak medicinski potpomognute oplodnje nije moguće financirati na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
