Ovu godinu u Muzeju grada Koprivnice obilježile su brojne aktivnosti.
Ravnatelj muzeja Robert Čimin rekao nam je da je tijekom proteklih 12 mjeseci tako realizirano nekoliko značajnijih infrastrukturnih i programskih aktivnosti, kao i onih kojima se educiraju posjetitelji.
– Krajem rujna uspješno je dovršen dvogodišnji projekt reVITAlize kojim su obnovljene podrumske prostorije središnje muzejske zgrade sa stavljanjem u izlagačku funkciju. Postav je prema stihovima Frana Galovića dobio naziv Samo je vu goricaj živlenja pravi raj, njime su predstavljene teme tradicijskog vinogradarstva i pučke pobožnosti te je kombinacija tradicionalnog muzejskog postava koji u suradnji sa suvremenom tehnologijom stvara određenu interakciju s posjetiteljem pružajući mu jedinstven intersenzualni doživljaj o nekim prošlim vremenima. Poseban naglasak bio je stavljen na angažmanu domaćih suradnika u produkciji digitalnih audiovizualnih materijala, interaktivnih sadržaja, glazbenih podloga, dizajnerskih i drugih rješenja – naglasio je Čimin.
U smislu interpretacije prirodne i kulturne baštine posebno je atraktivan mural koprivničkog slikara Ivana Andrašića Bilogora u jesen kojim se posjetitelj uvodi u gorične priče iza drvenih vrata podravske kleti. Stvoren je jedan potpuno novi kulturno-turistički proizvod koji će se rado konzumirati u nadolazećim godinama, a vidljivo je to kod manifestacije Srednjovjekovni božićni sajam koji je u prvim danima pohodilo mnoštvo posjetitelja, dodao je.
Među ostalim investicijama, uz pomoć Ministarstva kulture i medija i Grada Koprivnice provedena je zamjena stolarije na Galeriji Koprivnica, a sve kako bi se u vrijeme inflacije energenata u nadolazećem razdoblju smanjili rashodi za grijanje i hlađenje izlagačkih prostora.
– Ta je rekonstrukcija ujedno i ujednačila vizuru pročelja budući da su novi prozori izgledom unificirani, a sljedeće je godine na redu rekonstrukcija fasadne ovojnice zgrade što će se lijepo nadopuniti na netom obnovljeni središnji koprivnički trg. Uz to, rekonstruiran je i sustav oborinske odvodnje sa središnje muzejske zgrade u Koprivnici, a Galerija naivne umjetnosti u Hlebinama ušla je u četvrtu fazu obnove kojom će se omogućiti kvalitetniji uvjeti za izlaganje najvrijednije kulturne ostavštine koju Podravina baštini – naivne umjetnosti – spomenuo je.
Među programima potrebno je uz uhodane aktivnosti izdvojiti jednu novu muzejsku akciju Skriveno lice Koprivnice kojom se muzej okrenuo svojoj zajednici u koprivničkim kvartovima na većem broju lokacija tijekom čitave godine, dodao je Čimin.
– Stanovnici koprivničkih kvartova bili su pozivani da podijele sjećanja, donesu predmete i fotografije za koje misle da su važni za povijest kvarta i grada, intervjui su zabilježeni kamerom, a sve će to rezultirati očuvanjem kulture sjećanja na novoj internetskoj stranici. Kad se već govori o otvorenosti i izlasku muzeja izvan njegovih objekata, ova je godina bila veoma posebna po zamjetnom broju međumuzejskih suradnji kojima su se naša kulturna baština i umjetnička ostvarenja predstavljali u 20-ak hrvatskih sredina i time promovirali Koprivnicu kao mjesto zajedništva, otvorenosti i uključivosti. Na potonje se možda najbolje osvrnuo znanstveno-stručni skup posvećen povijesti Roma u Podravini i njihovom stradanju u Drugom svjetskom ratu suorganiziran s Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar, a muzej je sudjelovao i u svečanom obilježavanju 80 godina od zatvaranja logora Danica i 750 godina od prvog poznatog spomena Koprivnice – poručio je.
Od drugih obljetnica, muzealci su se prisjetili 90. godišnjice rođenja naivnog doajena Ivana Lackovića – Croate prigodnom izložbom u Hlebinama i stručnim skupom u autoru rodnim Batinskama, zatim prigodnim izložbama uz 40. godišnjicu smrti književnika Miroslava Krleže s naglaskom na njegov odnos prema Koprivnici i 75. obljetnice smrti hrvatskog povjesničara Rudolfa Horvata. U umjetničkom pogledu valja navesti predstavljanje Matije Skurjenija u Hlebinama, Petra Dolića u Peterancu, Roberta Gojevića i Maje Strgar Kurečić u Koprivnici te studijske izložbe Pozornica je vaša i Tibeti u Međimurju i Podravini. Razvijala se i nakladnička djelatnost u kojoj valja istaknuti nastavak izlaženja Podravskog zbornika, dok su u njegovoj biblioteci osvanula tri monografska izdanja lokalne povijesti – R. Pavleš o povijesti Taraščica te Ž. Krušelj o Koprivnici u socijalističkom razdoblju i jezične baštine – zbirka pjesama Ž. Kovačića.
Spomenimo i da je na adresu muzeja stiglo rješenje kojim je Čimin promaknut u zvanje muzejskog savjetnika, a doktorsku disertaciju pretočio je pak u monografsko izdanje Arheološki genom Podravine u nakladništvu izdavačke kuće Meridijani.
– Radi se o iznimnom uspjehu kakav je do sada imao samo Zorko Marković prije 30-ak godina što će zasigurno poticajno djelovati prema drugim muzealcima u osmišljavanju i provedbi još većeg broja visoko kvalitetnih programa – istaknuo je.
Posustajanjem pandemije otvorena je mogućnost održavanja manifestacija i provedbe različitih muzejskih aktivnosti, a razvidno je da se ljudima postupno vratila navika konzumiranja kulturnih sadržaja. Muzealci su tijekom protekle godine pripremili uistinu dovoljno različitosti kako bi se pokušali zadovoljiti svi ukusi muzejskih korisnika, zaključio je Čimin.
