Uvriježeno je mišljenje da Koprivnica datira od 1356. godine donošenjem kraljevske povelje Ludovika I. Anžuvinca (CD, XII, 1356.4.XI., 373-375), a kojim joj se dodjeljuju povlastice slobodnog i kraljevskog grada.
Taj datum danas se koristi za obilježavanje dana suvremene Koprivnice, iako je njegova povijest podosta dublja, a među kojima se izdvaja darovnica kralja Ladislava IV. koprivničkom kaštelanu iz 1272. godine.
Prvi put se naziv Koprivnica u obliku fluuius Quopurniche navodi 1207., potom kao Copronice-rimulus 1209. i rimulus Coprunich 1217. u sklopu nekoliko isprava kralja Andrije II., dok se kao naselje javlja tek 1272. godine. U potonjem se dokumentu Koprivnica spominje kao castrum Kapurnicha pa je lako moguće da je na neki način to naselje (trgovište) na određeni način već utvrđeno, a dodatna potvrda vidljiva je u navodu kaštelana Bakalera. Krajem 13. stoljeća u Koprivnicu na poziv bana Henrika Gisinga dolaze franjevci koji dobivaju postojeću župnu crkvu sv. Nikole na korištenje i nakon 20-ak godina grade novi samostan i župnu crkvu Blažene Djevice Marije. Taj je događaj jedan od pokazatelja određenog stupnja centraliteta i urbaniteta koji Koprivnica tada ima na širem području čitave srednjovjekovne Gornje Komarnice ili Podravine u suvremenom geografskom smislu. Nadalje, početkom 14. stoljeća Koprivnica se već snažnije promaknula u značajno urbano središte u srednjovjekovnoj Slavoniji. Vidljivo je to iz dokumenta nastalog 1308. godine u kojem je izgrađena kao općina gdje su uređeni upravni i pravni odnosi, poznat joj je prostorni teritorij i koristi se porezni sustav. Taj razvoj završava 1353. godine kada herceg Stjepan Koloman izdaje Koprivnici povlasticu kakvu imaju kraljevski gradovi kao i pravo utvrđivanja grada (civitas). Tim se činom grad i formalno izdvaja iz vlastelinstva što je pak rezultiralo proglašenjem Koprivnice slobodnim i kraljevskim gradom (liberae et regiae civitatis Caproncensis) 1356. godine kraljevskom poveljom Ludovika I. Anžuvinca, a po uzoru na povelju zagrebačkog Gradeca iz 1242. godine. U suštini se ovim posljednjim proglasom potvrđuje već ranija Stjepanova povelja, a uz dodavanje prava na trgovanje na gradskom trgu.
Kako je izgledao život Koprivnice u to vrijeme, kakva je geografska osnova u srednjovjekovnom vremenu na tom prostoru, kakav je razvoj grada u kontekstu povijesti srednjoistočne Europe i drugih srednjovjekovnih slavonskih gradova, što se događalo prije i nakon spomenute 1272. godine te što nam i koliko govore arheološki zapisi o najranijoj Koprivnici govorit će više stručnjaka na znanstvenom kolokviju koji će se održati na blagdan sv. Nikole biskupa 6. prosinca 2022. godine od 16 sati u Galeriji Mijo Kovačić. Među govornicima će se naći akademik Dragutin Feletar, dr. sc. Robert Čimin, prof. dr. sc. Zrinka Nikolić Jakus, prof. dr. sc. Hrvoje Petrić i Ranko Pavleš. Pokrovitelj kolokvija je Grad Koprivnica, organizator Muzej grada Koprivnice, a suorganizatori Povijesno društvo Koprivnica i Družba Braća Hrvatskoga Zmaja – Zmajski stol u Križevcima. Uz to, valja podsjetiti kako je početkom ove godine Hrvatska pošta objavila prigodnu poštansku marku na kojoj se nalazi veduta grada s darovnicom iz zbirke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a čiji su autori zagrebačka dizajnerica Alenka Lalić i akademski slikar Zlatko Kauzlarić Atač, počasni građanin grada Koprivnice.
