U organizaciji Knjižnice i čitaonice Fran Galović Koprivnica od 22. do 24. rujna u prostoru Inkubatora kreativnih industrija ENTER i online održana je 1. knjižničarska nekonferencija kcConnect koja je okupila stotinjak sudionika iz cijele Hrvatske te Velike Britanije, Danske i Njemačke.
Središnja je tema nekonferencije bilo korisničko iskustvo (UX), a bavila se i temama poput digitalnog marketinga, odnosa s javnošću, brendiranja, storytellinga, design thinkinga, umjetne inteligencije i dr. Okupljeni knjižničari iz cijele Hrvatske imali su prilike čuti kako ih doživljavaju stručnjaci iz drugih područja, od umjetnika do psihologa te kako i s kojim alatima, znanjima i vještinama se može unaprijediti rad hrvatskih knjižnica.
Nekonferencija kcConnect pokazala je da se knjižničarstvo kao i mnoge druge struke u Hrvatskoj trebaju transformirati žele li u budućnosti biti relevantne ili čak uopće postojati. Ta transformacija uključuje prije svega usmjerenost na korisnika i njegove potrebe, suživot s novim tehnologijama i umjetnom inteligencijom te konstantnu i kvalitetnu komunikaciju s korisnicima i s javnošću.
Konzultant za UX Research & Design i organizator međunarodne konferencije o korisničkom iskustvu u Velikoj Britaniji Andy Priestner poručio je kako se knjižnice trebaju mijenjati i prilagoditi svoje usluge potrebama korisnika te je tijekom izlaganja i na interaktivnoj radionici o UX tehnikama upoznao sudionike s metodama i alatima za istraživanje ponašanja i potreba korisnika.
Sean Poropat i Jelena Fiškuš iz Studija Sonda iz Vižinade održali su zanimljivo izlaganje o vidljivosti knjižnica u javnosti i tome kako od lokalne priče napraviti onu svjetsku. Prezentirali su nagrađivane kampanje koje već gotovo 15 godina ostvaruju s Gradskom knjižnicom Poreč – knjižnicom koja je zahvaljujući kampanjama postala planetarno popularna.
Svjetsko iskustvo moglo se čuti u izlaganju direktora za istraživanje i inovacije na Odsjeku za dizajn Sveučilišta Brunel u Londonu Vanje Garaja koji je govorio o upotrebi virtualne i proširene stvarnosti u sektoru kulture na primjeru projekta StoryFutures China. Upoznao je sudionike i s tzv. immersive tehnologijama kao i immersive iskustvom korisnika kulturnih sadržaja.
Govorilo se i o marketingu u knjižnicama. Na tu temu u panelu su razgovarali ravnateljica Gradske knjižnice Požega Aleksandra Šutalo, ravnatelj Gradske knjižnice Rijeka Niko Cvjetković i voditeljica digitalnog marketinga na Novoj TV te suatorica knjige o TikToku Andrea Kučiš. Panel je moderirala savjetnica za odnose s javnošću u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu Maja Priselac, a na panelu je zaključeno da su marketing te osobito digitalni marketing danas neizostavni dio poslovanja svake knjižnice, ali i da je za uspješan marketing u knjižnicama važno zapošljavanje stručnjaka upravo iz tog područja odnosno stručnjaka za promociju i komunikaciju.
Jedna od takvih stručnjakinja, Anamarija Hrvoić Đurić iz PR agencije Mangjura upoznala je sudionike s odnosima s javnošću i kriznim komuniciranjem. Predstavila je nekoliko uspješnih primjera komunikacijskih kampanja, a iznijela je i niz savjeta za poboljšanje ugleda knjižničarstva kao struke te vidljivosti programa i projekata knjižnica u javnosti.
Javni rad s velikim publicitetom i vidljivošću odlikuje rad Gradske knjižnice Paderborn, knjižnice koja je 2021. godine osvojila nagradu za njemačku knjižnicu godine. Voditeljica knjižničnog sustava ove knjižnice Katrin Stroth na konferenciji je predstavila upravo politiku, usluge i programe koji su im omogućili tu nagradu, a koje odlikuje inovativnost knjižničarskog rada, kreativno korištenje novih tehnologija i digitalnih mogućnosti, atraktivne usluge, lokalni i regionalni networking te održivo djelovanje i usmjerenost prema budućnosti. Rekla je i kako je njihova budućnost tzv. otvorena knjižnica – knjižnica koja je otvorena svima, a na tu temu održala je i korisnu radionicu.
Voditelj UX odjela u Rimac Automobilima Luka Lenard govorio je o inženjerstvu i korisničkom iskustvu u automobilskoj industriji te kako te grane definiraju proizvod odnosno luksuzne električne hiperautomobile kao i o tome kako iskustva iz te industrije primijeniti u knjižnicama.
Velik interes sudionika pobudilo je provokativno izlaganje futurologa i profesora na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računalstva Predraga Palea koji je otvorio niz važnih pitanja o budućnosti knjižnica te je govorio njihovoj nužnoj transformaciji u eri robota i umjetne inteligencije. Pale je istaknuo kako se knjižničarstvo treba modernizirati, koristiti nove tehnologije te umjetnu inteligenciju koja je već svakodnevni dio poslovanja velikog broja organizacija u Hrvatskoj. „Svijet se mijenja, profesije se transformiraju, pitanje je hoćemo li svoju budućnost pustiti u rukama drugih ili postati kreativni i inovativni“, rekao je Pale.
On je uz Anamariju Hrvoić Đurić bio i sudionik panela „Što vas žulja“ kojeg je moderirao Petar Lukačić iz Gradske knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica. Na panelu se razgovaralo o problemima koji muče knjižničare, a na temelju ankete koju je Lukačić proveo uoči održavanja nekonferencije. Prema anketi knjižničare najviše „žuljaju“ nedostatak financijskih sredstava za kvalitetan rad te nabavu građe osobito kod školskih knjižnica, neadekvatni prostori knjižnica te nepostojanje jedinstvenog nacionalnog e-kataloga. Među „žuljevima“ istaknuto je i nerazumijevanje osnivača, drugih institucija nadležnih za rad knjižnica pa čak i strukovnih udruženja za rješavanje tih problema. Pale i Hrvoić Đurić knjižničarima su savjetovali da trebaju aktivno sudjelovati u rješavanju problema, zagovarati potrebe svoje struke kod osnivača i institucija, biti uporni te imati ujednačene stavove i ciljeve, budući da se u raspravi kao problem pokazala upravo disperziranost stavova i ciljeva.
Jedan od problema s kojima se susreću kao struka, knjižničari su istaknuli i njihov imidž u javnosti koji se još uvijek svodi na sliku knjižničara kao osobe koja izdaje i čita knjige, a knjižnice isključivo kao mjesta posudbe knjiga, ne i mjesto susreta, pa čak i kulturnih središta svojih zajednica s brojnim kulturnim programima, što većina knjižnica danas i jest.
Kako oni vide knjižnice i knjižničare, u panelu „Izvan okvira“ govorili su i novinar, pisac i vlasnik izdavačke kuće Media bar Neven Kepeski, ravnateljica Umjetničkog paviljona u Zagrebu Irena Bekić i vizualni umjetnik i modni dizajner Silvio Vujičić. Složili su se da se knjižnice doživljavaju kao servisna mjesta za posudbu knjiga kao i oko potrebe skretanja pozornosti javnosti na ulogu knjižnice kao mjesta javnog okupljanja. Zajedno s moderatorom panela svestranim Marijom Kovačom osvrnuli su se i na budućnost knjige i poticanje čitanja. Kepeski je istaknuo da s knjigom treba upoznati mlade ljude, ali i da je čitanje elitna djelatnost te da je malo vjerojatno da će postati općenarodnom. Skrenuo je pozornost na nove formate poput e-knjige i audio knjige, dok je Vujičić naglasio važnost umjetne inteligencije, koju i sam koristi, u radu knjižnica.
Zbog mnoštvo uloga koju danas knjižničar ima kao i stalnog kontakta s ljudima, izlaganje o empatiji i transformaciji usluga održala je psihoterapeutkinja Dijana Mateša. Sudionike je upoznala i s pojmom „cultural humility“ te pripremom za susret s ljudima (korisnicima usluga) čije životne prilike ne razumijemo i čije vrijednosti ne dijelimo.
Mateša je sa skladateljem, tekstopiscem i pjevačem grupe Overflow Goranom Živkovićom moderirala i panel raspravu pod nazivom „Napali se na neuspjeh“. Svoje su neuspješne priče kao i poruke kako ga pretvoriti u uspjeh sa sudionicima konferencije podijelili gradonačelnik Koprivnice i saborski zastupnik Mišel Jakšić, ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica Karlo Galinec, ravnatelj Gradske knjižnice Rijeka Niko Cvjetković i voditeljica Županijske matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije Dunja Holcer.
Tijekom tri dana trajanja nekonferencije održano je i nekoliko radionica. Uz već spomenute radionice Andya Priestnera i Katrin Stroth, održane su i one na temu Digital Detoxa, Design Thinkinga, Storytellinga te primjene Eye-Tracking tehnike u knjižnicama. Radionice su vodili stručnjaci iz spomenutih područja magistrica knjižničnih i informacijskih znanosti iz Danske Lisbeth Mærkedahl, glavna urednica portala i društvenih mreža Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Dragana Koljenik, medijska edukatorica u Gradskoj knjižnici Paderborn Annabelle Peric, docent na Odjelu za informacijske znanosti i Stručnom preddiplomskom studiju informacijskih tehnologija Sveučilišta u Zadru Mate Juric, asistentica na Odjelu za informacijske znanosti i Stručnom preddiplomskom studiju informacijskih tehnologija Sveučilišta u Zadru Nikolina Peša Pavlović, poslijedoktorandica je na Odjelu za informacijske u znanosti Sveučilišta u Zadru Alica Kolarić, pripovjedačica priča i bajki Jasna Held i stručnjakinja za storytelling Dijana Zorić.
Sudionici konferencije virtualno su prošetali i hrvatskom „Knjižnicom godine“ za 2021. godinu – Gradskom knjižnicom Požega te knjižnicom koju je Međunarodni savez knjižničarskih društava i ustanova – IFLA proglasio knjižnicom godine za 2022. godinu – američkom narodnom knjižnicom Missoula Public Library.
U slobodnom dijelu programu organizirano je niz aktivnosti od jutarnjih vježbi instruktorice joge Vanine Siuc i kviza u režiji Maria Kovača do svečane večere u Hotelu Podravina i prigodnih druženja uz podravske specijalitete.
U pripremama, a i tijekom cijeloga programa pratili su nas Bojan Koštić i Petra Travinić (foto i video), Saša Kresojević i Lidija Funtek (prijevod) i restoran Katarza (catering), dok je za prepoznatljiv vizualni identitet zaslužan dizajnerski dvojac 2Che. Potporu organizaciji prvog kcConnecta u Koprivnici dali su brojni partneri – Ministarstvo kulture i medija, Koprivničko-križevačka županija, Grad Koprivnica, Sveučilište Sjever, ENTER Koprivnica, Goethe Institut, Zagrebačko knjižničarsko društvo, Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog Prigorja, udruge Mudro drvo i Srčika, Hotel Podravina te sponzori –Hartmann Pack & Perform, COBISS, Carlsberg, Podravka, Podravska banka, Turistička zajednica KC-KŽ županije, Media grupa, Art In Soap, Bomark, Coca Cola, OPG Ivan Grošek.
