‘Mistični sanjar nadrealnih vizija’ naziv je izložbe radova Matije Skurjenija otvorene ove subote u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama.
Iz Muzeja grada Koprivnice poručili su da je riječ o prvoj samostalnoj izložbi osebujnog autora u hlebinskoj galeriji. Izložba je ostvarena suradnjom Muzeja grada Koprivnice i Muzeja Matije Skurjenija iz Zaprešića te obitelji Skurjeni.
Robert Čimin, ravnatelj Muzeja grada Koprivnice, na otvorenju izložbe pozdravio je prisutne i pobrojao sličnosti u razvoju opusa između Ivana Generalića i Matije Skurjenija te istaknuo kako veseli činjenica predstavljanja još jednog velikog imena u Galeriji naivne umjetnosti, nakon što su se u prethodnim godinama po prvi puta predstavili Ivan Rabuzin (2020.) i Slavko Stolnik (2021.).
Više o izložbi ispričala je kustosica Helena Kušenić osvrtom na poveznicu Skurjenija i nadrealista u načinu shvaćanja svijeta i pristupu umjetnosti kao polju spontanosti, slobodi nesvjesnog i djelomično automatiziranog stvaralaštva.
Sama izložba donosi 24 umjetnine među kojima su najzastupljenija ulja na platnu uz nekoliko crteža i serigrafija, uz fotodokumentaciju i slikarski pribor umjetnika čije je stvaralaštvo još početkom 1960-ih godina prepoznalo i priznalo svjetski poznato ime Andréa Bretona.
Ante Žaja, ravnatelj Muzeja Matije Skurjenija, pojasnio je mjesto Matije Skurjenija unutar naivne umjetnosti, ali i umjetnosti općenito, izrazio zadovoljstvo ostvarenom suradnjom te prepustio riječ Matijinu sinu Srećku koji je emotivnim obraćanjem otvorio izložbu.
– Životne okolnosti i poslovi rudnik, soboslikarstvo, željeznica oblikovali su tematski registar Skurjenijeva stvaralaštva, dok je za likovno sazrijevanje presudno djelovanje Radničkog KUD-a željezničara Vinko Jeđut gdje dobiva prvo formalnije obrazovanje. Od naučenog realizma odmiče se zahvaljujući savjetima Dimitrija Bašičevića koji mu daje početni impuls za istraživanje fantastičnog i snovitog što je predstavljeno nekolicinom grafika iz zajedničke grafičke mape Eulalija s tipičnim grafizimima, osebujnim stilizacijama, pedantnim i minucioznim oblikovanjem linije kao osnovnog izražajnog sredstva – istaknuli su iz Muzeja.
Dodali su da autoru u kasnijim slikama linije postaje sve više eterična i pretvara se u niz kratkih crtica koje tvore vibrantnu i titravu površinu.
– Tematski se slike oslobađaju stega i prikazuju hibridne forme, spojeve ljudskih i životinjskih obilježja, erotske aluzije, bajkovite prizore u često izduženim proporcijama i fantazmorgičnim vizijama zahvaljujući poticaju hrvatskog nadrealista i Skurjenijeva prijatelja Radovana Ivšića. U komentarima zbivanja i kritici društva i svijeta Skurjeni zadržava dječju radoznalost, humoresku i ludizam koji stvaraju začudnu lakoću i osmijeh unatoč tragičnim konotacijama – poručili su.
Izložbu koja je realizirana sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Koprivničko-križevačke županije i Grada Koprivnice možete razgledati do 6. studenog ove godine.
