Ljetne mjesece ove su godine obilježile visoke temperature i suša koja je podravskim poljoprivrednicima donijela veliku štetu na poljima.
Koprivničko-križevački župan Darko Koren sukladno tome za đurđevački dio Podravine, područje grada Đurđevca te općina Kloštar Podravski, Podravske Sesvete i Molve proglasio je elementarnu nepogodu sušu. Tim povodom uputili smo se u đurđevačku Podravinu.
>> Proglašena elementarna nepogoda suša na đurđevačkom području
Ivan Grdan iz Čepelovca kazao je kako mu je šteta na kukuruzu 50 posto.
– Ostale kulture – pšenica i ječam, rodile su dobro jer ih nije uhvatila suša. Uz kukuruz, nastradale su i livade na kojima je trava izgorjela. Prvi otkos je bio dobar, no već za drugi nismo imali ništa. Tako je pretežno na svim poljima. Na nekim zemljama uz štetu od suše, pretrpjeli smo i štetu zbog divljači – kazao je Grdan koji kukuruz uzgaja na otprilike 70 rali.
Dodao je kako ne zna kolika će biti točna šteta.
– Gubici će biti veliki jer je potrebno svu stoku prehraniti, a posjedujem 70-ak komada stoke i 40-ak konja. Kukuruz na polju koji je bio namijenjen za silažu trebao je biti tri metra, a ako ima metar i pol, dobro je. Na hektru će sada biti oko sedam prikolica, a lani je bilo 13 i to je jako velika razlika – naglašava Grdan i ističe kako će zbog suše morati kupiti hranu ili prodati stoku na klanje jer nitko ne želi više držati krave zbog niske cijene mlijeka.
Martin Jušta, vinogradar iz Čepelovca, rekao je da je suša oštetila oko 800 trsova.
– Šteta će biti nekakvih 30 posto, a da bih nadoknadio gubitak, ako će biti moguće, kupit ću grožđe kako bih imao količine vina koje su mi potrebne u plasmanu. Štetu sam prijavio jer imam osigurane nasade. Moj vinograd nije jedini koji je pretrpio štetu, neki od kolega vinara imaju i veće probleme od mene. Vidio sam da je dosta suhog lišće i da se mora brati što prije, a ima dosta i cijelih trsova koji su uvenuli – zaključio je.
Dražen Mirović iz Đurđevca obrađuje 130 hektara zemlje, za što je dobio i poticaje, od čega je 70 hektara kukuruza.
– Štete na kukuruzu u prosjeku su 70 posto, na uljanoj repici ovisno o parceli te je teško procijeniti. Na ječmu je također bilo štete jer kad se trebalo zrno nalijevati nije bilo padalina te je manji prinos. Pšenica je ove godina uredu i na njoj nije bilo štete. Prinosi u odnosnu na prošlu godinu manji su za minimalno 50 posto, osim pšenice. Uz sušu koja je pogodila ovo područje, problem su bile i ekstremno visoke temperature koje pale usjeve – objasnio je Mirović.
Istaknuo je kako bi kukuruz trebao biti između dva i pol do tri metra visine, a veliki dio kukuruza nema ni metar.
– Ovo malo kiše što je palo posljednjih dana, to neće pomoći kukuruzu. Pomoći će tek sadnji uljane repice da se može tlo obraditi jer sadnja uljane repice ide kroz par dana – kazao je.
Mirović je istaknuo kako će šteta na nekim poljima biti tolika da će biti upitno hoće li se isplatiti ići u berbu.
– S obzirom na to da imamo svoje strojeve, nećemo plaćati uslugu kombajniranja i pobrat ćemo zemlje. Da nije tako, vjerojatno ne bismo kombajnirali jer nam se ne bi isplatilo. Osim kvantitete, kvaliteta će zbog visokih temperatura također biti narušena – kazao je te zaključio kako se nada da će slijedeća godina biti bolja.
Matija Ciganović iz Virja naglasio je kako je šteta na kukuruzu i suncokretu do 80 posto.
– Prijavili smo štetu i još nam nije ništa potvrđeno. Na finalni proizvod će suša utjecati jako loše i cijena bi trebala biti barem tri kune po kilogramu da se možemo podmiriti, a neke procijene govore kako bi cijena trebala biti oko dvije kune – istaknuo je.
Napomenuo je kako će se posljedice suše osjetiti s obzirom na to da imaju tovnu junad koja koristi plodove zemlje za prehranu.
– Sve zajedno imamo 90 hektara na kojima uzgajamo pšenicu, uljanu repicu, kukuruz i suncokret. Pšenica i uljana repica zbog sušne zime također su pretrpjele posljedice no ni blizu kao što to trpe suncokret i kukuruz – rekao je.
Dodao je kako će zbog suše lošija biti i kvaliteta finalnog proizvoda.
– Imamo puno zemlji u kojima nema klipova na kukuruzu. Takav kukuruz nećemo moći iskoristit ni za silažu jer za nju su potrebni klipovi tako da će praktički biti neiskoristivo. Pobrat ćemo kukuruz no pitanje je koliko – zaključio je.
Ivan Čorba pak radi na 70 hektara zemlje na kojima ima kukuruz, uljanu repicu, pšenicu, suncokret, tikvica i šećerac.
– Od suše je nastradalo sve osim površina koje navodnjavamo. Šteta je veća od 50 posto na površinama koje ne navodnjavamo. Ljetne kulture koje smo skinuli osjetile su sušu no ne u tolikoj mjeri kao što ove kulture koje ćemo sada kombajnirati. Najbolje ćemo vidjeti kolika je šteta nakon kombajniranja – kazao je Čorba.
Naglasio je kako smatra da su ulazni troškovi svi poskupjeli te da se unatoč većoj otkupnoj cijeni neće moći namiriti zbog malog prinosa.
– Možda dobijemo istu cijenu. Lani je bila dobra godina. Vjerojatno budemo i ovu godinu dobili toliko, kukuruz će biti skuplji no to nam ništa ne znači jer su ulazni troškovi puno veći nego lani – istaknuo je te zaključio kako će i slijedeće godine posijati isto kao i do sad te da će se nadati najboljemu.
