Budućnost je zelena, a da ona u što većem broju dolazi s krovova obiteljskih kuća na našem području pobrinula se Koprivničko-križevačka županija.
U sklopu Javnog natječaja za sufinanciranje korištenja obnovljivih izvora energije za proizvodnju električne energije u kućanstvima, za vlastitu potrošnju, na području županije dodijeljeno je 680.000 kuna za postavljanje fotonaponskih elektrana za 34 korisnika.
Jedan od njih je i Željko Sinjeri koji se na ugradnju fotonaponske elektrane odlučio prvenstveno zbog rasta cijena energenata, a naročito električne energije i plina.
– Ugradio sam elektranu kako bih smanjio trošak električne energije, a odmah sam ugradio i grijanje na struju pa više nemam plin, osim za kuhanje. Okoliš je zagađen, i to je bio jedan od razloga. Jako sam zadovoljan, zasad je ugradnja velika prednost. Vidjet ćemo kako će biti u zimi, no u svakom će slučaju biti manji troškovi – kazao je Sinjeri i dodao kako ga je na ugradnju potaknuo sin koji elektranu na vlastitom domu ima dvije godine i zadovoljan je njenim radom.
Kada je riječ o financijskoj pomoći koju je pružila Županija, Sinjeri je mišljenja da je svaka pomoć dobro došla.
– Na tome bi i više trebalo raditi, ne financijski, već da što više ljudi ide na obnovljive izvore, to je budućnost. Zahvaljujem Županiji na pomoći, kroz tu će mi pomoć kroz pet do šest godina investicija biti isplativa – naglasio je.
Kako bi mogao promatrati potrošnju kuće, odnosno proizvodnju elektrane, Željkov sin Tomislav Sinjeri ugradio je brojilo, a ušteda je već vidljiva, objasnio nam je.
– Elektrana je u rad puštena sredinom svibnja i troškova je tada nešto bilo. U lipnju su brojke pokazale da je elektrana proizvela više nego što je kuća uspjela potrošiti. Naravno, kuća će u zimskim mjesecima trošiti više – spomenuo je Tomislav Sinjeri.
Nastavio je i kako su prije same ugradnje krovovi kuće bili spremni za prihvat elektrane, a valjalo je voditi računa da površina bude ravna, odnosno da je postavljen dovoljan broj panela kako bi mogli pokriti potrošnju.
– Procedura je jednostavna, papiri se brzo ishode. Ako je elektrana ugovorena s izvođačem, papiri dođu relativno brzo. Mi smo cijeli proces proveli u manje od mjesec dana, od ideje do realizacije – poručio je.
Po pitanju budućih planova, kazao je kako otac ima u planu daljnju elektrifikaciju.
– Zasad ćemo vidjeti jesmo li dobro pogodili omjer proizvodnje i potrošnje, no možda se u budućnosti otac odluči na električni automobil koji bi dodatno smanjio zagađenje, a koji bi se punio na dobivenu energiju – zaključio je.
S obzirom na poskupljenje energenata i velike rate za struju, na postavljanje fotonaponske elektrane odlučila se i obitelj Fiket iz Svetog Petra Orehovca i to također uz potporu Županije.
– Svaka pomoć puno znači. Mi smo to financirali vlastitim sredstvima i onda smo dobili od Županije povrat od 20.000 kuna. Da bismo uopće ušli u taj projekt prvo nam je trebala suglasnost HEP-a da bismo se mogli priključiti na njihovu mrežu. Morate imate projekt, ponudu od izvođača radova i to sve s papirologijom i montažom trajalo je nekakvih dva mjeseca. Na krovištu nisu bili potrebni nikakvi zahvati, jer je gore limeni pokrov – rekao nam je Dalibor Fiket.
Istaknuo je da su rezultati očigledni.
– U travnju i svibnju zadovoljavali smo u potpunosti svoje potrebe i čak smo imali viškove koje dajemo u mrežu, ali to se onda kompenzira u zimskim mjesecima – zaključio je Fiket.
Pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, komunalne djelatnosti i poljoprivredu Marijan Štimac istaknuo je da sve javne politike Europske unije, Nacionalne državne strategije i Razvojnog plana Koprivničko-križevačke županije uključuju pristup novoj zelenoj energiji koja teži dostignuti tri glavna cilja – smanjenje emisije CO2, povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije na svim razinama i ušteda energije.
– U smislu i u skladu sa svim tim javnim politikama Županija je po drugi put odlučila početi novi ciklus koji obuhvaća cijelo srednjoročno razdoblje, a svodi se na to da smo u mogućnosti osigurati vlastite izvore prihoda namijenjene isključivo kućanstvima sa svrhom da sami izgrade onoliku fotonaponsku elektranu kolika je njihova godišnja potrošnja struje. Prvi put smo takav projekt imali 2014. godine. Ovogodišnji javni poziv bio je prilagođen tako da su ga udovoljile 34 osobe, dakle bio je relativno dostupan i mi smo sve koji su udovoljili i financirali sa 680.000 kuna, odnosno 20.000 kuna po kućanstvu. Fotonaponske elektrane za njihova kućanstva kreću se oko 50.000 kuna i više pa se može smatrati da će korisnici, s obzirom na potrošnju, negdje za pet godina vratiti investiciju, a što se tiče rasta cijena energenata možda i brže – objasnio je pročelnik.
Dodao je da u Hrvatskoj postoji mogućnost financiranja istih stvari putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ali s obzirom na to da cijela država pristupa tim programima dio građana odlučio se za lokalnu mjeru.
– Jako smo zadovoljni odazivom. a s obzirom na to da je natječaj bio tako koncipiran da su ga udovoljili svi tražitelji, očigledno je dostupan građanima i umjesto da odu na Fond odlučili su se na ovu našu lokalnu mjeru iako je financijski manje izdašna – napomenuo je Štimac.
Smatra da će se društvo zapadne Europe, Europske unije pogotovo, radi toga što nema vlastite izvore energije u klasičnim oblicima ugljikovodika, morati prilagoditi na izvore energije iz obnovljivih izvora energije bilo da su to vjetroelektrane, fotonaponske elektrane ili bioelektrane.
– Takva djelatnost morat će se proširiti kroz proizvodnju energije na sama kućanstva. Ovo je jedan mali kotačić našeg doprinosa i vjerujem da će i naše jedinice lokalne samouprave također iz vlastitih sredstava prepoznati tu potrebu ukupnom doprinosu, a vjerojatno će i država nešto učiniti u jednoj široj mjeri koja bi snažno povećala broj korisnika fotonaponskih elektrana na vlastitim krovištima. Hrvatska je za to idealna država s velikim brojem sunčanih dana. Mnoge države koje imaju manji izvor topline odnosno svjetlosti imaju veću zastupljenost toga nego mi. Vjerujem da će ovaj trend s krizom koja nas je zadesila imati sve veći odaziv korisnika, a ostaje samo na javnom sektoru da ovakvi modeli budu rašireniji i da se ne svode samo na jednu instituciju poput Županije već da to bude i lokalna mjera pri gradovima i općinama – objasnio je pročelnik i dodao da će tijekom cijelog mandata koprivničko-križevačkog župana Darka Korena ova mjera biti prisutna, a intenzitet i visina novca koji će Županija moći izdvojiti za tu mjeru ovisit će o proračunskim mogućnostima.
Tekst pripremili Adela Zember i Tomislav Matijašić.
Ovaj programski sadržaj proizveden je u suradnji s Koprivničko-križevačkom županijom.
