Ponedjeljak, 6. svibnja 2024.

Marina Švagelj Jažić: Osmi mart puno je više od cvijeća i poklona – to je simbol borbe i ustrajanja žena za temeljna ljudska prava i slobode

Da bismo odale priznanje svim našim prethodnicama, ali i svim sadašnjim i budućim ženama, moramo ustrajati u nastavku borbe za ravnopravnost i jednakost – to je najmanje što dugujemo njima, ali i nama, jer daleko smo još od pune ravnopravnosti.

Međunarodni je dan žena, slave se ekonomska, politička i društvena dostignuća žena.

Predsjednica Udruge HERA koja djeluje na području naše županije u cilju zaštite i promicanja ljudskih prava, osobito žena i djece, Marina Švagelj Jažić rekla je Dravi.info da iako smo došli do određene razine jednakosti, ravnopravnosti i emancipacije žena, borba za radnička i socijalna prava žena, protiv rodno uvjetovanog nasilja prema ženama te borba za reproduktivna i seksualna prava nije gotova.

– Žene su stekle određena prava, ali još su uvijek ekonomski ovisne. Tako je 80 posto nekretnina u rukama muškaraca, gotovo 55 posto nezaposlenih su žene, 75 posto siromašnih ili u riziku od siromaštva su žene, razlike u plaći su od 12 posto, a razlika u mirovinama je dupla. Većinu umirovljenika čine žene, a mirovine koje žene imaju nedostatne su za dostojan život. Žene već nekoliko godina čine obrazovaniji dio stanovništva, ali ih se i dalje tretira kroz politike skrbi i brige za druge. Što se tiče političkih dostignuća, postotak žena u političkim tijelima odlučivanja u prosjeku je ispod 30 posto, a javni prostor još uvijek pripada muškarcima – ističe Švagelj Jažić.

Snimila Nela Carek.

Dodaje da je problem i nedostatak rodne ravnopravnosti te nedostatak načela ravnopravnosti spolova u javnim politikama.

– Indeks ravnopravnosti u Europskoj uniji je 67,4 posto, dok je u Hrvatskoj svega 55,6 posto te smo zbog ne uspostavljanja institucionalnih mehanizama ravnopravnosti spolova i usklađivanja sa zakonima EU 21. po redu od 28 država, a nekada smo bili na 16. mjestu – kaže i napominje da žene manje sudjeluju u političkom odlučivanju, od žena se očekuje da imaju više odgovornosti u obiteljskim dužnostima.

Žene su, ističe Švagelj Jažić, stekle određeni status u društvu, ali još uvijek ih se doživljava kroz osnovnu ulogu brige o obitelji, brigu o djeci, starijim članovima obitelji, ulogu kućanice.

– Ako gledamo protek vremena u ostvarivanju temeljnih ženskih prava moglo bi se reći da imamo apsolutno sva prava i što će nam nove borbe. Međutim, na nekim područjima, kao što je to tržište rada ili zaštita seksualnih i reproduktivnih prava žena, pravo žena na život bez nasilja, neprestano činimo dva koraka naprijed, jedan unatrag. Protiv nasilja nad ženama te za ostvarivanje ravnopravnosti najbolje ćemo se boriti ostvarivanjem ekonomske samostalnosti i jačanjem samopouzdanja i samopoštovanja žena. Sudjelovanjem u političkoj participaciji i jačanju javne svijesti o tome da žene trebaju biti ravnopravne, lakše ćemo postići i društvena i socijalna prava te jednakost temeljenu na ustavnom poretku. Potrebno je donijeti i učinkovite mjere za usklađivanje privatnog i profesionalnog života. Isto tako, važno je kod žena probuditi i senzibilizirati motiviranost u napretku ostvarivanja prava jer tko će se najbolje zalagati za prava žena od samih žena – smatra Švagelj Jažić.

Naglašava kako je “8. mart puno više od cvijeća i poklona – to je simbol borbe i ustrajanja žena za temeljna ljudska prava i slobode”.

– Žene su se godinama, stoljećima borile da ostvare svoja prava u radnom, političkom i društvenom smislu. Sva ta prava ostvarena su na najteži način, u posebno teškim vremenima kad žene nisu ni imale pravo glasa, tim više je ta borba posebna, jer s jedne strane je obilježena siromaštvom i teškim patnjama, a s druge, nevjerojatnom snagom i simbolom otpora. Da bismo mi danas uživale ta prava i slobode neke su žene izgubile i svoje živote. Zbog toga cvijeće i pokloni nisu opcija. 8. mart je obično obilježen “gestama dobre volje prema nježnijem spolu” i to dijeljenjem cvijeća u čemu prednjače vladajući i političari koji zapravo smatraju da će na takav način zatomiti žensku potrebu za slobodom i jednakošću. Da bismo odale priznanje svim našim prethodnicama, ali i svim sadašnjim i budućim ženama, moramo ustrajati u nastavku borbe za ravnopravnost i jednakost – to je najmanje što dugujemo njima, ali i nama, jer daleko smo još od pune ravnopravnosti – zaključuje Švagelj Jažić.

zatvori