Svečana dodjela nagrada šestog izdanja nacionalnog natječaja “Kanižajada Limačijada” iduće će se godine održati u Koprivnici, a osim same dodjele, bit će upriličena i književna podravska ruta.
Rečeno je to na današnjoj konferenciji za medije cjelokupnog projekta. Inače, “Kanižajada Limačijada” literarni je natječaj koji se provodi od 2016. godine, a koji okuplja najbolje mlade pisce iz hrvatskih osnovnih i srednjih škola. Završna priredba prve je godine održana u Đelekovcu, a zatim je preselila u prostorije Nacionalne sveučilišne knjižnice. Iduće, 2022. godine održat će se u Dvorani Domoljub, a povodom Međunarodnog dana dječje knjige, 2. travnja. Natječaj će biti raspisan početkom kalendarske godine.
Kako je to rekao idejni začetnik projekta Siniša Cmrk, kao mali je znao da je Pajo Kanižaj faca, a već tada je želio biti kao on – no ne zbog uspjeha, već zbog “dekle” koju je jednom prilikom doveo u Đelekovec, prepričao je Cmrk u šali.
– Susreti su nam se produbili kad sam mu napisao pjesmu, od onda smo se kroz družbu pitali tko će, kad vječnih dječaka više ne bude, nastaviti širiti ludizam među najmlađima. Njegov odlazak ugrizao me za srce, rekao sam da kao Koprivničanac i Đelekovčan koji je išao u istu školu kao Kanižaj moramo nešto napraviti. Paju Kanižaja kao stvaratelja, kreatora i umjetnika, ali i kao domaćeg čovjeka boljelo je srce što u vlastitoj sredini nije previše priznat, to me motiviralo da počnemo – kazao je Cmrk.
Naglasio je i kako je upravo prema riječi “limač” nazvao svoju emisiju.
– Da Pajo Kanižaj nije napravio baš ništa, mi bismo trebali biti zahvalni zbog toga što se po njegovoj riječi danas zovu sve prve uzrasne kategorije u sportskim disciplinama – svi su oni limači i to je punokrvna ostavština Kanižaja. Ako će ga se i prestati čitati, svatko će kod kuće imati jednog limača. Kanižaj je strašno obilježio našu kulturnu stvarnost – objasnio je.
Kada je pak riječ o spomenutom natječaju, Cmrk je kazao kako on vjerojatno ne bi zaživio u punom sjaju da nije bilo Vanje Jurilj, inače članice Predsjedništva Međunarodne asocijacije školskih knjižničara.
– Ovime razvijamo našu profesiju, riječ je o reprezentativnom literarnom natječaju, godišnje dobijemo između 200 do 250 prijava, a veseli nas što su se počele zanimati i hrvatske škole u inozemstvu, na taj način održavamo jezik i kulturu. Pristiže veliki broj kvalitetnih radova pisanih na narječjima, to je specifičnost i bogatstvo – otkrila je Jurilj.
Gordana Gazdić-Buhanec uime škole koju je i pohađao Pajo Kanižaj, Osnovne škole Antun Nemčić Gostovinski, a koja je ujedno i partner projekta, istaknula je značaj Kanižaja za ovu koprivničku školu.
– Čitamo njegovu lektiru, a kada je otišao, na školu smo postavili spomen ploču. Bio je gost naše škole mnogo puta, 2006. godine nagrađen je i nagradom za životno djelo. Jako mi je drago da je naša škola upletena u sve to jer je zahvalnost rijetka kategorija. Fascinira me što je Kanižaj bio domoljub i njegovao našu riječ, drago mi je da na ovaj način njegujemo spomen na njega – rekla je i dodala kako je škola pokrenula i prvi natječaj za putopise naziva Putositnice.
Josipa Strmečki, viša knjižničarka koprivničke Knjižnice i čitaonice Fran Galović, naglasila je kako Kanižaj i knjižnica dijele staru ljubav.
– Dolazio je u knjižnicu, no više su ga pozivali u škole. Zadnje veliko gostovanje bilo mu je 2009. godine kad su se na Stručno-znanstvenom odjelu okupila djeca iz svih gradskih osnovnih škola, tada smo priredili i izložbu povodom njegovog 70. rođendana, izložba se zvala “Sin of Podravin”. Bio je kolekcionar, iz njegove kolekcije je priređena izložba – naglasila je i nastavila kako je Kanižaj zastupljen u knjigama i antologijama, a bio je najveći limač koji je pisao za velike i male.
Kada je pak riječ o spomenutoj književnoj podravskoj ruti, Cmrk je otkrio da će dobitnici nagrada po prvi puta sudjelovati u ruti kojom će ukazati da je Podravina koncentrat književne i ostale kreacije.
– Podravci su iznjedrili puno talenta – krenut ćemo od Grabrovnice i Petra Preradovića, otići ćemo i do Drage Britvića u Pitomaču, Božice Jelušić i Galovićeve kleti, ukazat ćemo da su u Đelekovcu bili Mihovil Pavlek Miškina i Pajo Kanižaj, otići ćemo i do Kuzminca k Božidaru Prosenjaku, a završit ćemo u Ludbregu. Naša je misija pozicionirati Podravinu kao korijenski stožerno mjesto i oazu kulturnog, a ne samo književnog stvaralaštva – zaključio je Cmrk.
Spomenimo da je konferenciji prisustvovala i Maja Holek, ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Koprivnica, dok je interpretaciju poezije održala već nagrađena Mirjam Dolenec.
