Proračun Koprivničko-križevačke županije za 2022. godinu iznosi 853 milijuna kuna.
Odlučeno je to danas na četvrtoj sjednici Županijske skupštine Koprivničko-križevačke županije. Rashodi su pritom teški 847 milijuna kuna, a rezultati pokrića gubitka iznose 5,7 milijuna kuna.
U proračunu je prikazan i konsolidirani gubitak koji ove godine iznosi 87,6 milijuna kuna, a koji se, prema dostupnim materijalima, treba pokriti u naredne tri godine. Gotovo cijela svota gubitka odnosi se na koprivničku Opću bolnicu Dr. Tomislav Bardek. Prikazana je i projekcija proračuna za naredne godine – u 2023. tako možemo očekivati proračun težak 764 milijuna, a u 2024. godini proračun vrijedan 790 milijuna kuna.
Priložena tri amandmana, niti jedan nije prošao
Klub SDP-a i HSLS-a potom je podnio tri amandmana. Kako je to rekla Sandra Sinjeri, prvi se odnosi na smanjenje sredstava vezanih uz promidžbu i informiranje Službe ureda župana za 100.000 kuna, a ona bi se prenamijenila u poboljšanje dostupnosti higijenskih uložaka u srednje škole.
– Istraživanje u Hrvatskoj je pokazalo da je trećina žena primorana štedjeti na higijenskim ulošcima, a čak više od 10 posto njih ne može kupiti dovoljan broj uložaka. Predlažemo postavljanje dispenzera za uloške u sve srednje škole. Time bi se pridružili drugim hrvatskim gradovima koji to provode – kazala je.
Drugi je amandman objasnio Tomislav Golubić – radi se o jednakom smanjenju sredstava Službe ureda župana kako bi se više sredstava uložilo u sustav obrane od tuče na području županije. U trećem amandmanu financije Službe ureda župana bi se smanjile za 200.000 kuna također za promidžbu i informiranje, a sredstva bi se preusmjerila općinama koje nisu u mogućnosti platiti dokumentaciju za izradu europskih projekata.
Koprivničko-križevački župan Darko Koren je odgovorio kako predložene amandmane može kvalificirati kao moderne.
– Ne kažem da problematika menstrualnog siromaštva nije aktualna, niti da na nju ne treba reagirati. No, mi već imamo određena rješenja u kojima na problematiku reagiramo. Smatramo da nije dobro da dispenzeri budu dostupni na način da iz njih svatko može uzeti. Zna se kako djeca u školi reagiraju na određene stvari. Možemo pojačati sredstva i dići ih na višu razinu – istaknuo je i dodao kako učenice diljem županije u razgovoru s pedagozima mogu tražiti higijenske potrepštine. Ovaj amandman glasanjem je odbijen.
Po pitanju drugog amandmana, Koren je kazao kako stručna zajednica dosadašnju metodu obrane od tuče više ne podržava, a za njom niti ne postoji potreba. Za treći amandman je spomenuo da Županija već sufinancira izradu dokumenta za lokalne samouprave koje potraže sredstva. I ovu su amandmani glasanjem odbijeni.
Uslijedila žustra rasprava
Potom je na red došla rasprava.
– Povijest nas je učila da se stvari rješavaju preko leđa građana. Jasno je da mora postojati smanjenje duga, klub SDP-a i HSLS-a je spreman pomoći. Jako je bitno imati tematske sjednice za akcijski plan sanacije duga koprivničke opće bolnice i Zavoda za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije koji također ima velike troškove, moramo pričati i o rupama u Domu zdravlja Koprivničko-križevačke županije. Temeljem dostavljenog proračuna, ne možemo posložiti kockice u glavi da će ga biti moguće realizirati – istaknuo je Golubić.
Željko Lacković oštro je kritizirao predstavljeni proračun. Naglasio je da se troše velika sredstva na prijevoz učenika, no s druge strane Županija, prema njegovom viđenju, nije prometno povezana. Zamjerio je i kružno gospodarstvo, ali i još neke aspekte proračuna.
– U projektima Plana razvoja Koprivničko-križevačke županije do 2027. godine je uključen Palijativni centar vrijedan 30 milijuna, a u proračunu je za njega izdvojeno 10.000 kuna. Predstavljen je Logističko-distributivni centar za voće i povrće vrijedan 1,8 milijuna kuna, osigurali ste i 1,2 milijuna kuna za klaonicu, raspisano je javno savjetovanje, a vi ćete tek sada raditi dokumentaciju. U spomenutom planu razvoja naše županije se pobraja 29 projekata, a u proračunu za iduću godinu se nalaze dva – rekao je Lacković i dodao kako prema njegovom viđenju Županija ono što može sufinancirati iz Europske unije, nepotrebno financira iz vlastitog proračuna.
U sličnom je tonu nastavio Mladen Kešer.
– Možemo prijaviti užasno puno projekata, no jesmo li ih sposobni realizirati? Strategija je jasna, kao i plan financiranja Europe, no mi na osnovu toga ne pripremamo dokumentaciju, već smo načelnicima, gradonačelnicima i poljoprivrednim gospodarstvima dali da sami lutaju po mjerama koje će u budućnosti provoditi naše institucije. Tako ćemo imati malo realiziranih projekata. Županija ima zadatak koordinirati sve nas. Da smo uložili 10 milijuna kuna, i da smo ih dali svakom gradu i općini, otvorili bismo investicije i dogodilo bi se to da bismo pripremljeni projekti išli na natječaje. Vjerujem da ćemo iduće godine razmišljati drugačije – zaključio je Kešer.
Raspravu je potom zaključio Koren rekavši kako nije realno odgovoriti na sva pitanja, a mnoga od njih bila su sastavni dio svojevrsne predstave, nastavio je.
– Malo je prostora za velike kreacije i projekte, sigurno da postoji šansa i mogućnost da se više novaca osigura iz drugih izvora, i na tome radimo. Dobra je godina iza nas s obzirom na to što smo doživjeli, ušli smo u razvojan investicijski ciklus. Županija je skup elemenata, skup smo općina i gradova – ako nešto valja u županiji, valja i u gradu. Vi idete principom “kod nas je sve super, a u županiji ništa ne valja” – poručio je Koren.
Proračun je na kraju usvojen s 20 glasova za i 14 glasova protiv.
Do rasprave je došlo i prilikom odlučivanja o rebalansu ovogodišnjeg proračuna
Na današnjoj sjednici izglasan je i rebalans županijskog proračuna do kraja tekuće godine.
Ukupni županijski prihodi tako su s 833 milijuna porasli na 847 milijuna kuna. Po pitanju rashoda, oni su s 826 milijuna porasli na 842 milijuna kuna. Ukupan manjak iz prethodnih godina umanjen je za tri milijuna te sada iznosi 4,8 milijuna kuna.
– Negativan trend je rezultat dugogodišnje kompleksne problematike bolničkog sustava i dodatne opterećenosti rezultirane pandemijom – objasnio je Koren.
Golubić je prilikom rasprave kazao kako je SDP i HSLS protiv rebalansa. Naglasio je da nije stvar o tehničkoj prirodi, već o načinu poslovanja.
– Imamo situaciju da se investicije prenose u drugu godinu poput one o energetskoj obnovi koprivničke Opće bolnice Dr. Tomislav Bardek. Radi se i o nepotrošenim iznosima za centre kompetencija, kao i za izgradnje dvorana. Mogu se desiti problemi, neutrošena sredstva nisu čudna. Problem je da postoji ušteda u proračunu, a mi potičemo rashode za dodatnih 16 milijuna kuna. Kad to zbrojimo, rezultat je da ulazimo u minus od 90 milijuna kuna. Možemo pričati o tome, to je i potrebno, posebice zbog bolnice. Zdravstveni sustav akumulira gubitke, no ako je bila planirana energetska obnova bolnice, treba pitati zašto ona nije provedena i tko je za to odgovoran – naglasio je.
Lacković se osvrnuo na smanjenje financija PORA-i Regionalnoj razvojnoj agenciji Koprivničko-križevačke županije i digitalnu transformaciju.
– PORA-i je za sedam projekata skinuto 1,3 milijuna kuna. Postavlja se pitanje zašto projekti nisu realizirani. Dodatna svota skinuta je za planiranje, regionalni ruralni razvoj i poticanje poduzetništva. Ovo je pokazatelj da nismo usmjereni prema realizaciji projekata radi kojih PORA i postoji, a kojima je cilj razvitak i boljitak stanovnika. Pozitivno je povećanje stavke za pomoć za ravnomjerni razvoj, to pozdravljamo – kazao je Lacković i dodao kako je klub Nezavisnih protiv.
Marko Fucak izrazio je pak nezadovoljstvo smanjenjem sredstava poput onih vezanih uz poduzetništvo, poljoprivredu i gospodarstvo, sigurnu kuću i Povjerenstvo za ravnopravnost spolova.
– Ne zamjeram rezanje županijskom vodstvu, ali ću zamjeriti svima koji će podržati rebalans – istaknuo je.
Verica Rupčić, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova, replicirala je Fucaku kazavši da stvari nije dobro shvatio.
– Podsjetit ću Fucaka da je Povjerenstvo radno savjetodavno tijelo bez pravne i financijske snage. Naše je djelovanje u okviru županijskog proračuna. Nedopustivo je prozivati nas koji smo glasali za prihvaćanje izvješća o radu povjerenstva i kazati da ćemo glasanjem za rebalans napraviti grešku. To nema veze jedno s drugim, jako sam razočarana – rekla je.
Kešer je pak progovorio o koprivničkoj bolnici, kao i o oduzimanju sredstava vatrogasnoj zajednici.
– Ne izdvajamo za određena financijska sredstva, skidamo ih, ne pitamo se za ono što nije učinjeno, a novac poreznih obveznika odlazi. Nemojte vijećnike koristiti za dizanje ruku. Protiv smo rebalansa – spomenuo je.
Darko Masnec, pročelnik Upravnog odjela za financije, proračun i javnu nabavu, potom je obrazložio raspodjelu sredstava u rebalansu proračuna.
– U svim obračunima jedini stvarni gubitak je gubitak koprivničke bolnice koji je u konsolidaciji smanjen. Niti jedan proračunski korisnik nije imao manjak, osim sistemskih. Problem s javnom nabavom imala je samo koprivnička bolnica, oko toga se sada vode rasprave. Evidentno je da se sredstva ne mogu koristiti ove, već iduće godine – objasnio je i dodao kako je smanjenje financija PORA-e rezultat postupka javne nabave, od digitalne transformacije Županija nije odustala, a s vatrogascima je postignut dogovor.
Rebalans proračuna na kraju je izglasan s 20 glasova za, 13 protiv, dok Mladen Kešer nije glasao.
