Kompostana u Herešinu u listopadu je počela s redovnim radom nakon što je postrojenje prošlo probni rad. Tim je povodom u koprivničkom Domu mladih održana završna konferencija projekta na kojoj su predstavljeni detalji.
Projekt pod punim nazivom “Dogradnja, unapređenje i opremanje postrojenja za recikliranje odvojeno prikupljenog biootpada u kojem se provodi tehnološki proces kompostiranja u Herešinu” ukupno je vrijedan 14.318.950,46 kuna, od čega je Komunalac ostvario pravo na bespovratna sredstva u vrijednosti 4.464.235,80 kuna. Projekt je sufinanciran iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, iz Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija”. Ugovor o dodjeli potpisan je 14. rujna 2020. godine između Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Komunalca d.o.o. Koprivnica.
– Cilj projekta je smanjiti količinu otpada koja se odlaže na odlagalištu, što je značajna tema već dulje vrijeme. Naša ideja je bila da probamo riješiti pitanje otpada koji je najiskoristiviji, a to je biootpad. Ideja je da se prikuplja na kućnom pragu i da se na tehnološki prihvatljiv način u kvalitetnim i kontroliranim uvjetima preradi te da se dobije kvalitetan kompost – objasnila je voditeljica projekta Robertina Zdjelar.
Napomenula je da bi projekt mogao završiti u siječnju 2022. godine. Uporabna dozvola je dobivena i kompostana u potpunosti funkcionira. Iduća godina je i referentna godina u kojoj pravdaju kapacitet od 9.000 tona obrađenog biootpada.
– Ključna aktivnost bila je dogradnja i opremanje postrojenja, a prije toga smo morali provesti cijeli niz aktivnosti poput analiza, studija izvodljivosti i samog izrade samog projekta. Ističem da je Komunalac sam provodio projekt s vlastitim ljudskim resursima i dosad su nam sva sredstva bila odobrena – izjavila je Zdjelar.
Dodala je da se biootpad prikuplja iz uslužnog područja Komunalca, uz Samobor, Križevce i Ludbreg s kojima su potpisani sporazumi o prihvatu biootpada u Herešin.
Zamjenica gradonačelnika Koprivnice Ksenija Ostriž smatra da je riječ o jednom od najznačajnijih projekata vezanih uz održivi razvoj i zelene politike grada još od pročistača.
– S pročistačem je krenula cijela ta priča, zatim s odvajanjem otpada, a s biokompostanom imamo važan segment u smanjenju količine otpada. Sama inovativna tehnologija predmet je interesa brojnih delegacija, od Brazila pa do država iz našeg okruženja. To će dati dobar primjer kako može izgledati sustav gospodarenja otpadom. Dokazali smo da je ovakve projekte moguće urediti u kratkom vremenu, da ne treba za sve 10 ili 15 godina – zaključila je Ostriž.
